Dubrovnik već gotovo deceniju pokušava da pronađe odgovor na jedno od najvećih pitanja savremenog turizma, kako ostati jedna od najposećenijih evropskih destinacija, a da grad ne postane žrtva sopstvene popularnosti.
Od početka godine do sredine jula grad je zabeležio skoro 650.000 dolazaka turista i oko dva miliona noćenja. Najviše gostiju dolazi iz Velike Britanije, SAD, Francuske, Nemačke, Poljske, Irske, Španije, Kanade i Australije, ali gradske vlasti ističu da cilj više nije povećanje broja turista, već održivi razvoj.
"Nije važno samo koliko ljudi dolazi, već i kako su njihovi dolasci raspoređeni tokom dana i sedmice", rekao je gradonačelnik Mato Franković za Euronews Travel.
On podseća da je nekada bilo uobičajeno da u isto vreme pristane pet ili šest kruzera, što je dovodilo do ogromnih gužvi u Starom gradu.
"Tada smo shvatili da turizmom moramo početi da upravljamo drugačije."
Projekat "Poštujte grad"
Od 2017. godine Dubrovnik sprovodi inicijativu "Poštujte grad" (Respect the City), pokrenutu kako bi se zaštitilo istorijsko jezgro koje se nalazi na UNESCO-voj listi svetske baštine.
Danas u gradsku luku istovremeno mogu da uplove najviše dva kruzera sa ukupno 4.000 putnika, a brodovi moraju da ostanu najmanje osam sati. Time se turisti podstiču da obiđu i okolinu Dubrovnika, umesto da svi u isto vreme preplave Stari grad.
Pored toga, autobusi koji dovode jednodnevne izletnike iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i sa hrvatskih ostrva moraju unapred da rezervišu termine dolaska, čime se ravnomernije raspoređuju posete tokom dana.
Grad koristi i Dubrovnik Pass, digitalnu karticu koja turistima omogućava ulazak u muzeje i korišćenje javnog prevoza, ali im istovremeno šalje preporuke kada je najbolje vreme za obilazak najpopularnijih lokacija kako bi se izbegle gužve.
U Starom gradu postavljeni su i senzori koji prate broj posetilaca, dok Univerzitet u Dubrovniku analizira prikupljene podatke i predlaže nove mere za bolje upravljanje turističkim tokovima.
Najveći izazov nisu samo gužve
Franković smatra da evropski gradovi danas imaju još jedan ozbiljan problem, sve veći broj stanova koji se izdaju turistima.
"Kratkoročno izdavanje stanova polako uništava gradove. Stanovnici odlaze, a čitava naselja pretvaraju se u zone turističkih apartmana. Ljudi ne žele da posećuju gradove bez lokalnog stanovništva", upozorava on.
Podaci pokazuju da u dubrovačkom Starom gradu danas živi oko 1.500 stanovnika, dok ih je početkom devedesetih bilo oko 5.000.
Zbog toga grad planira da deo nedovoljno razvijenih turističkih zona u budućnosti prenameni u pristupačne stanove za lokalno stanovništvo.
"Moja želja je da se neko vrati za 30 godina i zatekne isti Dubrovnik, istu lepotu, očuvano istorijsko jezgro i čisto more", zaključio je Franković.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)