Mnogi u Nemačkoj nastavljaju da rade i po odlasku u penziju. Konkretno, "jedna u 15 osoba starijih od 66 još je u radnom odnosu", naveo je Nemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) u studiji objavljenoj u sredu.
Među muškarcima taj udeo je veći, sa skoro 10 odsto, dok je među ženama pet odsto.
Istraživanje je ukazalo da su ključni faktori rada sa one strane granice za penzionisanje dobro zdravlje i obrazovanje.
Naime, u starosnoj grupi između 66 i 69 godina, još radi petina onih koji svoje zdravstveno stanje opisuju kao dobro ili veoma dobro.
Faktor je i profesija. Vremešnih radnika posebno mnogo, 37,4 odsto, ima među samozaposlenima.
"Stariji već delimično ublažavaju problem manjka stručne radne snage. Treba intenzivnije da se radi na tome da više ljudi ostane na tržištu rada posle starosne granice", rekao je Peter Han (Haan) iz DIW.
DIW za podršku tome sugeriše mere za očuvanje zdravlja, mogućnost dodatne obuke i usavršavanja u starijem dobu, kao i reforme poreskog i socijalnog sistema.
Za potrebe istraživanja, autori studije su analizirali podatke mikropopisa iz 2022.
Stručnjaci: Granica treba da bude 73 godine
Inače, i sami stručnjaci u Nemačkoj predlažu da se granica za penziju poveća čak na 73 godine, uz objašnjenje da starije stanovništvo i slaba ekonomija ne ostavljaju drugu opciju.
Prema izveštaju Saveta naučnih savetnika Ministarstva finansija (SAG), predloženo povećanje sa trenutnih 65 godina značilo bi da bi Nemačka imala jednu od najviših granica za penzionisanje u Evropi. Ako bi predlog bio usvojen, Nemačka bi čak premašila Dansku, koja planira da do 2040. postavi granicu na 70 godina.
U izveštaju, čiji su delovi procurili u list Bild, navodi se:
"Moraćemo da radimo više ako želimo da zadržimo obim socijalnog sistema, a da pritom ne ostavimo još veće terete budućim generacijama. Starosna granica za penziju mora biti povezana sa očekivanim životnim vekom".
U dokumentu se dodaje i da je nemačka privreda "godinama u stagnaciji", za razliku od "uporedivih ekonomija koje rastu znatno dinamičnije".
Vest je izazvala ogorčenje među nemačkim radnicima, koji su se i ranije našli na meti optužbi kancelara Merca da "ne rade dovoljno".
"Moramo da radimo više i pre svega efikasnije. Sa četvorodnevnom radnom nedeljom i pričom o balansu između posla i života, nećemo moći da održimo blagostanje ove zemlje".
Dakle, čini se da radnici u Nemačkoj svakako žele da rade više, ali samo ako je to na dobrovoljnoj bazi.
(Eupravo zato)