Crnogorsko tržište rada suočava se s paradoksom: zanati nikada nisu bili bolje plaćeni, ali nikada nije bilo manje zanatlija.
Građevinske i tehničke profesije dosežu zarade od 2.000 do 3.000 evra, dok pojedini majstori, poput keramičara, po jednom angažmanu mogu prihodovati i više od 5.000 evra. Uprkos tome, zemlja je 2023. morala da izda gotovo 4.800 radnih dozvola samo za osnovne građevinske poslove. Izvršni direktor Zanatske komore Crne Gore, Boris Marđonović, upozorava da visoka primanja nisu nadomestila ključni problem - sistem obrazovanja koji ne proizvodi potreban kadar.
Najplaćeniji zanati: zarade evropske, radne snage nema
Crnogorsko građevinarstvo, tehnološke profesije i ugostiteljstvo i dalje nose najviše zarade, ali nedostatak domaćih majstora stvara pritisak na cene i dovodi do rasta angažovanja stranih radnika.
"Najplaćeniji zanati su vezani za građevinarstvo, specijalizovane tehnološke profesije i ugostiteljstvo", rekao je Marđonović.
Iako zvanično prosečna plata u građevinarstvu iznosi 973 evra, samostalni majstori mesečno dostižu i više od 3.000 evra.
"Satnica keramičara je od 15 do 20 evra, a po kvadratu se zarađuje i do 35. Iskusni keramičar koji postavi 170 kvadrata može zaraditi više od 5.000 evra po poslu", navodi on.
Pa ipak, Crna Gora se suočava sa ozbiljnim nedostatkom kvalifikovanih zanatlija u gotovo svim zanatskim profesijama. Angažovanje radne snage iz inostranstva postalo je sve teže. U 2023. godini izdato je 4.794 radnih dozvola samo za izvođače osnovnih građevinskih radova.
Zašto nema majstora u Crnoj Gori?
Sistem stručnog obrazovanja, prema stanju na tržištu, ne proizvodi potreban kadar.
"Programi se grupišu po sektorima, a ne po jasnoj listi zanata", objasnio je izvršni direktor Zanatske komore. I mada u Komori postoji 155 regulisanih zanatskih profesija, škole nude tek fragment ukupne ponude.
"Već 20 godina bezuspešno lobiramo da se stvore uslovi za sistem zanatskih kvalifikacija sličan modelu najrazvijenijih članica EU. Uveli smo programe kao, na primer, 'Fit for Future', koji je otvoren za sve učenike i učenice, naročito do navršene 15. godine. Pomoću njega, oni mogu pronaći idealan zanat i povezati se sa poslodavcima. Cilj programa je da se u svakom od 155 regulisanih zanatskih profesija obezbedi perspektiva za mlade i stručni kadar za privredu", istakao je Marđonović.
Dualno obrazovanje, kaže on, jedino je održivo rešenje.
Edukacija ne prati stanje na tržištu
"Istraživanja pokazuju da 50 odsto mladih želi da napusti zemlju, najviše zbog ekonomske perspektive", naveo je Marđonović.
Obuke nisu usklađene s potrebama tržišta, programi nisu dostupni u manjim sredinama, a dualni sistem uveden 2017. godine "nije dao rezultate".
"Situacija je kontradiktorna: formalno postoji institucionalna podrška za zanatsko obrazovanje, a zvanični rezultati takvog dualnog VET-a su optimistični. Međutim, stanje na terenu, nepostojanje tržišta rada i opšta tendencija odlaska mladih iz zemlje, uz opadanje interesovanja za tradicionalne zanatske poslove, ostaje dominantno", napomenuo je Marđonović.
Globalna potražnja i lokalne inicijative
I na globalnom nivou, tržište rada suočava se s istim problemom. Sve manje mladih ulazi u zanatstvo, dok potražnja raste brže nego ikad. To dodatno smanjuje raspoloživu radnu snagu u zemljama poput Crne Gore, gde majstori odlaze u inostranstvo zbog boljih uslova.
"Električari, vodoinstalateri, zavarivači, stolari i HVAC tehničari su najtraženiji zanati u svetu", kazao je Marđonović.
Brzo raste i sektor obnovljive energije, gde solarni tehničari već postaju jedna od najtraženijih profesija.
Kreativni i digitalni zanati doživljavaju posebnu ekspanziju.
"Među njima su naročito prisutni veb dizajn, mikro aplikacije, video produkcija, ali i dizajn enterijera, koji beleži rast interesa kroz mikro-biznise i samostalno preduzetništvo. Zanatska komora je razvila 27 novih digitalnih zanata koje je promovisala 17. novembra ove godine. Osim toga, razvili smo majstorske kvalifikacije iste vrednosti kao, na primer, u Nemačkoj, a rezultat je sve veći broj interesenata, čak i iz inostranstva", dodao je.
Bez zanatlija, budućnost je "klimava"
Istraživanje Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, sprovedeno u septembru i oktobru 2025. godine, pokazuje da veliki broj nezaposlenih, uključujući i mlade, izražava visoko interesovanje za stručno usavršavanje i dodatne obuke, naročito one koje omogućavaju sticanje praktičnih znanja i veština potrebnih za konkretna zanimanja.
"Međutim, mladi se suočavaju sa značajnim preprekama: neusklađenošću ponuđenih obuka sa stvarnim potrebama tržišta rada, nedostatkom stručnog osposobljavanja u realnim uslovima privređivanja, te nedostatkom informacija o dostupnim obrazovnim radnim mestima i lokalnih poslodavaca u manjim sredinama", rekao je.
Strategija osnaživanja zanatstva, kaže Marđonović, mora počivati na snažnoj volji i institucionalnoj podršci ukoliko želimo stabilnu privredu, jer bez zanatlija, budućnost je klimava.
(EUpravo zato/Bankar.me)