Penzijska kriza u Evropi posebno pogađa žene: rodni jaz u penzijama, razlika u prosečnim penzijama muškaraca i žena, iznosi 24,5%.
Zato EU želi da građanima obezbedi više načina da imaju adekvatna primanja u penziji, a istovremeno da deo njihove štednje usmeri ka strateškim prioritetima Unije, ali državne penzije će i dalje ostati "kičma penzijskih sistema u Evropi".
Evropska unija poziva države članice da ojačaju privatne penzione šeme, jer se državni penzioni fondovi suočavaju sa sve većim pritiskom zbog starenja populacije.
U okviru ove inicijative, Evropska komisija predlaže dvostruki pristup: pružanje građanima više mogućnosti da izgrade „adekvatna" penziona primanja i mobilisanje do 10 biliona evra depozita u bankama širom EU kako bi se podržali strateški prioriteti, posebno odbrana i bezbednost, te digitalna i zelena tranzicija.
"Dodatne penzije, poput profesionalnih i ličnih penzionih planova, pomažu Evropljanima da održe životni standard i ojačaju svoju ekonomsku otpornost", izjavila je evropska komesarka za finansijske usluge Marija Luís Albukerki na konferenciji za medije.
Istakla je, međutim, da ove dodatne šeme nisu zamišljene kao zamena za državne penzije.
"One su i dalje oslonac penzionih sistema u svim državama članicama i tako će ostati", dodala je ona.
Prebacivanje tereta
Državne penzije u većini zemalja EU funkcionišu po principu međugeneracijske solidarnosti - sadašnji radnici finansiraju sadašnje penzionere.
Kako se radno sposobno stanovništvo smanjuje, a nestandardni oblici zaposlenja šire, građani u nekoliko država članica nemaju garancije da će jednog dana imati adekvatnu penziju, posebno žene.
Rodni jaz u penzijama trenutno iznosi 24,5%.
"Želimo da podstaknemo što više ljudi da štedi za penziju i da im to olakšamo", rekla je komesarka, pozivajući se na napore Komisije da poveća korišćenje dodatnih penzionih proizvoda.
Smatra da je uloga profesionalnih i ličnih penzionih šema i dalje "suviše ograničena" i neujednačena širom Unije.
Samo 20% Evropljana učestvuje u profesionalnim penzionim planovima, a svega 18% poseduje neki oblik ličnog penzionog proizvoda, prema podacima Evropskog nadzornog tela za osiguranje i penzijske fondove.
"Stvarnost je da danas nije lako razumeti na šta ljudi mogu da računaju kada odu u penziju", rekla je Albukerki..
Pored nedostatka jasnih informacija, Komisija je identifikovala još jednu prepreku: takozvani "efekat odlaganja".
Na brifingu u Briselu, jedan zvaničnik EU rekao je novinarima da ljudi imaju tendenciju da odlažu zadatke koje ne razumeju, uključujući i planiranje penzije.
"To vidimo i kod penzija i kod ljudi", naveo je.
Da bi se to prevazišlo, Komisija preporučuje da nacionalne vlade uvedu onlajn alate i sisteme za praćenje koji bi građanima omogućili da razumeju svoja buduća primanja, koliko su do sada uštedeli i ukupno stanje njihovih penzija.
Komisija takođe podstiče uvođenje automatskog uključenja, što znači da bi radnici bili automatski obuhvaćeni dodatnim penzionim šemama, uz mogućnost da se odjavе.
"Automatsko uključenje pomaže da se prevaziđe prirodna sklonost ka odlaganju odluka o penziji, obezbeđujući da više ljudi počne da štedi ranije i doslednije, uz puno poštovanje ličnog izbora", navela je komesarka.
Neke države članice već koriste ovaj sistem, a prema Komisiji, podaci pokazuju da pojedinci uglavnom ostaju u sistemu kada se jednom uključe.
Međutim, ove mere su samo preporuke, jer EU u ovoj oblasti ima ograničene nadležnosti.
"Ne možemo sve da radimo iz Brisela, mnogo toga je u rukama država članica", kazala je ista zvaničnica.
Prema njegovim rečima, na državama je da sprovedu preporuke, a to mora biti zajednički proces.
Preporuke su deo šireg plana predstavljenog u martu, poznatog kao Unija za štednju i ulaganja, čiji je cilj da se do 10 biliona evra bankarskih depozita usmeri u strateške investicije EU.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)