Već nekoliko nezavisnih studija je zaključilo da će dve trećine zanimanja u vrlo bliskoj budućnosti moći da zameni veštačka inteligencija ili da se uveliko obavljaju uz pomoć tih alata.
Almega, švedsko udruženje poslodavaca u uslužnom sektoru, koja okuplja 10.000 preduzeća s oko 500.000 zaposlenih, u svom izveštaju navodi da bi, između ostalih, revizori, statističari i tonski tehničari uskoro mogli da budu zamenjeni tehnologijom.
S druge strane, električari, policajci i vozači hitne pomoći biće manje pogođeni tehnologijom AI, pokazuje izveštaj koji je sprovela istraživačka grupu pri Međunarodnom monetarnom fondu, prenosi švedski medij "Dagens Nyheter".
Trećina sadašnjih radnih mesta biće automatizovana
"Forbes" piše da izveštaj američke konsultantske firme "McKinsey" predviđa da 30 odsto današnjih poslova u SAD može da bude automatizovano do 2030. godine, a 60 posto će se znatno promeniti zbog AI alata. Investiciona banka "Goldman Sachs", pak, smatra da bi skoro polovina poslova u SAD mmogla da bude potpuno automatizovana do 2045. uz pomoć generativne AI i robotike.
Najčešće korišćena metoda za merenje izloženosti nekog zanimanja AI-ju polazi od toga koliko se ljudskih sposobnosti potrebnih u tom zanimanju preklapa s veštačkom inteligencijom. Što je više sposobnosti koje se preklapaju, to je zanimanje izloženije. Zanimanja koja su najviše izložena generativnoj AI nalaze se u sektoru usluga i to najviše u nekim granama koja se zasnivanju na razmenjivanju znanja.
Međutim, visoka izloženost AI-ju može imati različite posledice po različita zanimanja.
U nekim slučajevima se čoveka može u potpunosti zameniti veštačkom inteligencijom, dok AI alati u drugim zanimanjima mogu dopunjavati ljudski faktor i promeniti sam način obavljanja posla.
Zanimanja u finansijama i osiguranju najviše na udaru AI
Što se tiče tržišta rada u evropskim zemljama, studije pokazuju da 65 posto zaposlenih radi u sektorima koji su srednje izloženi AI-ju, dok je 25 posto zanimanja "vrlo visoko izloženo". Otprilike 10 posto zaposlenih tehnologija ne može da zameni.
Grane koje su najviše izložene AI-ju nalaze se u privatnom sektoru usluga, a najveći udeo je u finansijama i osiguranju, zatim u informacijama i komunikacijama, gde se nalazi IT sektor, prema Almeginom izveštaju.
Veliki udeo visoko ugroženih zanimanja postoji i u javnoj upravi. U poljoprivredi i šumarstvu, građevinarstvu i u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, naprotiv, malo je zanimanja s visokom ugroženošću.
Prethodni tehnološki skokovi u kojima su ljude zamenile mašine, najviše su uticali na fizičke poslove, kao što je bio slučaj tokom robotizacije industrije 1980-ih i 1990-ih godina. Kad je reč o uvođenju AI tehnologije, umesto toga najviše će se menjati ili nestajati takozvani misaoni poslovi.
Manje poslova za visokoobrazovane i dobro plaćene radnike
Uvođenje robota u industriju je takođe najviše uticalo na dostupnost poslova za muškarce s nižim obrazovanjem i prihodima. Uvođenje AI-ja u sektoru usluga, naprotiv, moglo bi da znači manje poslova za visokoobrazovane i dobro plaćene radnike i ima negativniji uticaj na žene nego na muškarce.
Ipak, Almega smatra da to ne mora nužno da bude tako, budući da će izloženost AI-ju verovatno imati različite posledice po različita zanimanja. U nekim sektorima će AI zameniti čoveka i poslova će biti manje, dok se u drugim zanimanjima tehnologija može posmatrati kao dopuna kako bi posao mogao bolje da se obavlja - što bi moglo da dovede i do više radnih mesta i do viših plata.
U izveštaju je Almega sastavila pregled istraživanja o tome koje grupe zanimanja sa najvećom verovatnoćom biti pogođene AI-jem. Istraživanja su uglavnom napravljena na osnovu podataka iz SAD-a, ali su, prema Almegi, rezultati relevantni i za evropsko tržište rada.
Najmanje pogođeni: dadilja, kuvar, fizioterapeut...
- Poslovi koji bi mogli da nestanu: grafički dizajner, revizor, statističar, administrativac u zdravstvu, računaski programer, softverski inženjer, tonski tehničar.
- Poslovi koji bi mogli da se promene: arhitekta, lekar, sudija, socijalni radnik, učitelj, agent za nekretnine, medicinska sestra, inženjer.
- Poslovi koji bi bili najmanje pogođeni: dadilja, kuvar, blagajnik, električar, policajac, vozač hitne pomoći, fizioterapeut.
(EUpravo zato/Index.hr)