Sporazum o carinama i trgovini, koji su 27. jula postigli predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik SAD Donald Tramp, izazvao je oštre polemike u Evropi, koja vaga koliko je dogovor zaista uspešan. Dok "dva tabora" raspravljaju da li je EU "pobednik ili gubitnik" u ovim pregovorima, oglasila se Evropska komisija koja je objasnila sve detalje sporazuma.
U saopštenju se podseća da transatlantsko partnerstvo predstavlja ključnu arteriju svetske trgovine i najznačajniji bilateralni trgovinski i investicioni odnos u svetu.
"Trgovina između EU i SAD u robi i uslugama se udvostručila tokom protekle decenije, premašujući 1,6 biliona evra u 2024. godini, od čega 867 milijardi evra čini trgovina robom, a 817 milijardi evra trgovina uslugama. To znači da svakog dana preko Atlantika prelazi roba i usluga u vrednosti većoj od 4,2 milijarde evra. Ovo duboko i sveobuhvatno partnerstvo oslanja se na međusobna ulaganja. U 2022. godini, kompanije iz EU i SAD uložile su ukupno 5,3 biliona evra jedna u drugu", navodi Evropska komisija u obrazloženju sporazuma EU i SAD o carinama.
Naglašeno je da ovaj politički dogovor vraća stabilnost i predvidivost građanima i preduzećima sa obe strane Atlantika, kao i da obezbeđuje nastavak pristupa tržištu SAD za izvoznike iz EU, čime se očuvaju duboko integrisani lanci vrednosti. Od njih, navode, mnogi zavise od malih i srednjih preduzeća i efikasno štite radna mesta. Takođe, stvara osnovu za dalju saradnju između EU i SAD.
U političkom sporazumu od 27. jula 2025. predsednici fon der Lajen i Tramp dogovorili su ključne parametre trgovinskih odnosa između EU i SAD. Ovo je prvi korak u procesu koji će se vremenom proširivati, obuhvatajući dodatna područja i dalje poboljšavajući pristup tržištima.
Ključne obaveze obe strane uključuju:
- Uspostavljanje jedinstvene, sveobuhvatne gornje carinske stope SAD od 15 posto na robu iz EU. Od 1. avgusta, SAD će primenjivati ovu maksimalnu carinu na ogromnu većinu izvoza iz EU. To je sveobuhvatna stopa koja uključuje i MFN (najpovlašćeniju naciju) carinu, koja je ranije bila dodatak uz druge carine koje je SAD uvela.
- Stopa od 15 posto primenjivaće se na gotovo sav izvoz iz EU koji je trenutno podložan recipročnim carinama (osim kada MFN stopa SAD prelazi 15 posto, u kom slučaju se primenjuje samo MFN stopa, bez dodatnih carina).
- Stopa od 15 posto primenjuje se i na automobile i delove za automobile, koji su trenutno pod carinskom stopom do 25 posto, uz dodatnu MFN carinu od 2,5 posto, čime se odmah smanjuje carinsko opterećenje.
- Stopa od 15 posto važiće i za moguće buduće carine na farmaceutske proizvode i poluprovodnike, uključujući i one koje bi bile uvedene na osnovu Sekcije 232. Do donošenja odluke o tim carinama, ovi proizvodi biće podložni samo MFN carinama SAD.
- Poseban tretman za strateške proizvode. Od 1. avgusta 2025. godine, carine SAD na avione i delove aviona iz EU, određene hemikalije, generičke lekove i sirovine biće vraćene na nivo pre januara. Ovo pruža trenutno carinsko olakšanje ključnim industrijama EU, dok se strane dogovaraju o proširenju liste proizvoda.
- Zajedničko delovanje za zaštitu sektora čelika, aluminijuma i bakra od nepoštene konkurencije. Globalni višak kapaciteta ugrožava i industriju EU i SAD. Zajedno će uspostaviti kvote za izvoz EU na osnovu istorijskih nivoa, smanjujući trenutne carine od 50 posto, uz istovremeno osiguravanje poštene konkurencije.
- Liberalizacija određene trgovine od interesa SAD prema EU. Uvoznici i potrošači u EU uštedeće oko 5 milijardi evra godišnje na carinama, dok će ključne industrijske i poljoprivredne osetljivosti EU ostati zaštićene.
- Uklanjanje već niskih carina na industrijsku robu. MFN carine EU na industrijsku robu su generalno niske; EU će sada ukinuti te preostale niske carine na industrijsku robu iz SAD.
- Bolji pristup tržištu EU za ograničene količine ribljih proizvoda iz SAD. Ova dodatna tržišna liberalizacija odnosi se na proizvode poput alaske kolje, pacifičkog lososa i škampa – svi u okviru carinskih kvota – i koristi industriji prerade ribe u EU.
- Bolji pristup tržištu za određene neosetljive poljoprivredne proizvode iz SAD u vrednosti od 7,5 milijardi evra. Proizvodi poput ulja od soje, semena za sadnju, žitarica, orašastih plodova i prerađene hrane kao što su kečap, kakao i biskviti imaće bolji pristup tržištu EU – takođe u okviru kvota – smanjujući troškove za poljoprivrednike i prerađivače u EU, uz zaštitu osetljivih sektora.
- Smanjenje netarifnih barijera, uključujući saradnju u pogledu standarda za automobile i sanitarne i fitosanitarne mere (SPS), kao i kroz olakšanje međusobnog priznavanja sertifikata o usaglašenosti u dodatnim industrijskim sektorima.
- Jačanje saradnje u oblasti ekonomske bezbednosti. EU i SAD će unaprediti otpornost lanaca snabdevanja i rešavati probleme vezane za nepro tržišne politike i prakse. Takođe će nastaviti saradnju u oblasti kontrole investicija i izvoza.
- Obezbeđivanje pouzdanog pristupa kritičnoj energiji i snabdevanju usmerenim ka budućnosti. EU namerava da u naredne tri godine nabavi LNG gas, naftu i nuklearne proizvode iz SAD u vrednosti od 750 milijardi dolara (oko 700 milijardi evra), čime se doprinosi zameni ruskog gasa i nafte na tržištu EU. Takođe planira kupovinu čipova za veštačku inteligenciju iz SAD u vrednosti od 40 milijardi evra kako bi očuvala tehnološku prednost.
- Podsticanje i olakšavanje međusobnih investicija. Kompanije iz EU izrazile su interesovanje za ulaganja od najmanje 600 milijardi dolara (oko 550 milijardi evra) u SAD do 2029. godine, čime se dodatno jača postojeći investicioni kapital od 2,4 biliona evra.
Politički dogovor između Ursule fon der Lajen i predsednika Trampa služi osnovnim ekonomskim interesima EU u pogledu stabilnih i predvidivih trgovinskih i investicionih odnosa između EU i SAD. Istovremeno, u potpunosti poštuje regulatorni suverenitet EU i štiti osetljive delove poljoprivrede EU, kao što su govedina i živina.
Kako evropski političari vide trgovinski dogovor EU i SAD?
Nakon što su detalji sporazuma obelodanjeni, stigle su i prve reakcije evropskih političara. Prve oštre reči čule su se iz Mađarske, od premijera Viktora Orbana, stalnog protivnika EK i Ursule fon der Lajen. Ni ovog puta nije štedeo na rečima, pa je pregovore ocenio kao da je "Tramp pojeo fon der Lajen za doručak", kritikujući ono što vidi kao slabost pregovaračke pozicije EU.
Takođe je izjavio i da je sporazum između SAD i Velike Britanije "mnogo bolji od ovog", čime je, po njegovom mišljenju, teško nazvati sporazum EU uspehom.
Za razliku od Orbana, njegova italijanska koleginica ima potpuno suprotan stav. Premijerka Đorđa Meloni, saveznica američkog predsednika Donalda Trampa po mnogim pitanjima, pozdravila je trgovinski sporazum između EU i SAD.
Govoreći na samitu u Etiopiji, Melonijeva je rekla da bi "trgovinska eskalacija između Evrope i Sjedinjenih Država imala nepredvidive posledice", ali je dodala i da mora dodatno proučiti detalje sporazuma.
Melonijeva je naglasila da pozitivno gleda na činjenicu da je dogovor uopšte postignut. Desničarska liderka Italije rekla je da će Rim ispitati da li su mogući izuzeci, "posebno za neke poljoprivredne proizvode".
Francuski premijer Fransoa Bajru novi trgovinski sporazum između Evropske unije i Sjedinjenih Državanazvao je "mračnim danom" za Evropu i optužujući blok da se pokorio američkom pritisku.
"Ovo je mračan dan kada se savez slobodnih naroda, ujedinjenih u svojim vrednostima i odbrani svojih interesa, prepušta pokornosti", rekao je Bajru na društvenoj mreži X.
(EUpravo zato.rs)