Amoksicilin je najčešće prepisivani antibiotik u Sjedinjenim Američkim Državama, koji svake godine koriste desetine miliona ljudi za lečenje bakterijskih infekcija, uključujući upalu pluća, čireve na želucu i streptokoknu anginu.
Ipak, malo je poznato da ovaj bliski rođak penicilina koji već duže vreme hronično nedostaje, u SAD-u proizvodi samo jedna kompanija, dok Kina kontroliše čak 80% sirovina neophodnih za njegovu proizvodnju.
Kako prenosi CNN, to izaziva ozbiljnu zabrinutost u trenutku kada američki predsednik Donald Tramp preti uvođenjem carina na farmaceutski uvoz, dodatno naglašavajući zavisnost SAD-a od ključnih lekova iz inostranstva.
"Rast trgovinskih tenzija ili dugotrajan sukob mogao bi ozbiljno ugroziti dostupnost amoksicilina, kao i sastojaka potrebnih za njegovu proizvodnju, ukoliko Peking odluči da iskoristi svoju dominaciju u lancu snabdevanja", izjavio je za CNN Rik Džekson, osnivač i generalni direktor kompanije Jackson Healthcare, jedinog američkog proizvođača amoksicilina.
Zavisnost SAD-a od Kine
Prošle godine čak 96% američkog uvoza hidrokortizona (aktivne supstance u kremama protiv svraba), 90% uvoza ibuprofena (čestog sastojka lekova protiv bolova koji se izdaju bez recepta) i 73% uvoza acetaminofena (takođe prisutnog u raznim analgeticima) dolazilo je iz Kine, prema analizi CNN-a zasnovanoj na podacima američkog Zavoda za statistiku.
S obzirom na to da se Sjedinjene Države već suočavaju s nestašicama brojnih esencijalnih lekova, stručnjaci upozoravaju da bi Peking mogao iskoristiti ovu zavisnost kao oružje u eskalirajućem trgovinskom ratu.
Napetosti između dve sile znatno su porasle otkako je Donald Tramp započeo trgovinski obračun sa drugom najvećom ekonomijom sveta.
Iako su dve zemlje najavile privremeno primirje kojim su na 90 dana ukinute visoke carine, odnosi ostaju napeti zbog neprekidnih sporova u vezi sa američkim ograničenjima na izvoz čipova.
Tramp bi carinama mogao ugroziti sopstveno obećanje
Do sada Kina nije otvoreno zapretila da će zloupotrebiti svoju dominantnu ulogu u ovom segmentu farmaceutske industrije.
Ipak, ukoliko Tramp uvede carine na lekove i farmaceutske sirovine iz Kine, to bi moglo dodatno pogoršati već postojeće nestašice i povećati cene lekova za američke građane što bi bilo u suprotnosti sa njegovim obećanjem o smanjenju troškova zdravstvene zaštite.
Generički lekovi, koji su osmišljeni da pruže isti terapijski efekat kao i originalni brendirani lekovi nakon isteka patenta, čine čak 90% svih recepata u Sjedinjenim Američkim Državama. Veliki deo njih proizvodi se u Indiji, često koristeći sastojke uvezene iz Kine.
Iako ljudi iz farmaceutske industrije i stručnjaci uglavnom priznaju veliku zavisnost SAD-a od kineskih farmaceutskih proizvoda, postoji vrlo malo sveobuhvatnih podataka o punom obimu te zavisnosti, delom zato što velike farmaceutske kompanije nemaju mnogo interesa da takve informacije učine javnim.
To je jedan od razloga zbog kojih je administracija Donalda Trampa prošlog meseca pokrenula istragu o uvozu farmaceutskih proizvoda, kao deo šire strategije da uvede carine na ovaj sektor iz bezbednosnih razloga.
SAD uvozi 72% svojih ključnih lekova
S obzirom na to da Kina proizvodi oko 80% svetskih sirovina za amoksicilin, prema rečima Džeksona, to predstavlja jasan primer koliko svet može biti ranjiv na "kineske političke ili ekonomske hirove".
"Bilo kakav prekid koji bi Kina izazvala u lancu snabdevanja amoksicilinom mogao bi imati katastrofalne posledice, posebno u slučaju potencijalne bakterijske epidemije", upozorio je on.
Glavni cilj Trampovih pretnji uvođenjem carina na farmaceutske proizvode jeste "vraćanje" proizvodnje lekova u Sjedinjene Države, dok je istraživanje sprovedeno 2021. godine pokazalo da SAD uvozi čak 72% svojih ključnih lekova.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da carine verovatno neće ostvariti taj cilj kada je reč o generičkim lekovima, koji su danas postali roba čijom proizvodnjom dominira cena kao ključni faktor. Suprotno tome, takozvani. brendirani lekovi zaštićeni su patentima, što im omogućava više cene i znatno veće profitne marže.
Umesto da podstaknu domaću proizvodnju, carine bi mogle dodatno povećati troškove lečenja za pacijente, a u isto vreme i pogoršati postojeće nestašice lekova, jer bi mogle izbaciti proizvođače generičkih lekova sa američkog tržišta.
Čak i kada bi postojala volja za izgradnju novih proizvodnih pogona u SAD-u, taj proces bi trajao godinama.
Dominacija Kine
Kineska dominacija u globalnom lancu snabdevanja lekovima deo je njene šire uloge kao "svetske fabrike".
Decenijama unazad, potraga za nižim troškovima proizvodnje navela je farmaceutske kompanije da sele proizvodnju iz zapadnih zemalja u Kinu i Indiju.
Kako piše CNN, Kina ima izuzetno važnu ulogu u lancu snabdevanja lekovima, jer u velikim količinama proizvodi ključne hemijske komponente, poznate kao "osnovni početni materijali" (KSM), koji su neophodni za proizvodnju aktivnih farmaceutskih supstanci (API).
Kina i Indija dominiraju globalnom proizvodnjom aktivnih farmaceutskih supstanci (API), čineći zajedno čak 82% svih prijava proizvođača API-ja američkoj Upravi za hranu i lekove (FDA), prema podacima organizacije United States Pharmacopeia (USP), neprofitne institucije koja postavlja zvanične standarde kvaliteta za lekove.
Te prijave sadrže detaljne informacije o proizvodnim pogonima i procesima koje proizvođači podnose FDA-u radi registracije.
U periodu od dve godine nakon 2021. godine, najnoviji podaci pokazuju da je udeo Indije u prijavama pao na 50%, dok je udeo Kine porastao na 32%.
Kineski proizvođači su dodatno profitirali zahvaljujući državnim podsticajima i subvencijama za farmaceutski sektor još od ranih 2000-ih, što je rezultiralo stvaranjem velikih industrijskih klastera u zemlji, navodi Čingpeng Žang, vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Hongkongu.
"Ti industrijski klasteri, koji doprinose smanjenju ukupnih troškova, a istovremeno održavaju kvalitet, učinili su Kinu idealnim mestom za proizvodnju generičkih lekova i API-ja u uslovima slobodne trgovine", rekao je on.
SAD i EU sa strožim ekološkim propisima
Osim niskih troškova proizvodnje, još jedan faktor koji je doprineo kineskoj dominaciji u sektoru lekova jeste činjenica da Sjedinjene Države i Evropska unija često imaju znatno strože ekološke regulative, istakao je Ronald Pjervinčenci, izvršni direktor USP-a.
Čak i Indija, danas najveći svetski proizvođač generičkih lekova, u velikoj meri zavisi od Kine kada je reč o API-jima i drugim ključnim sastojcima. Prema izveštaju indijske vlade iz 2023. godine, čak 70% API-ja koje Indija uvozi dolazi upravo iz Kine.
Dineš Takur, stručnjak za javno zdravlje i autor knjige The Truth Pill, koja se bavi indijskom regulativom u farmaciji, ocenjuje da indijska zavisnost od Kine predstavlja "prirodnu evoluciju" industrije.
U vreme kada su indijske farmaceutske kompanije prelazile na proizvode sa višom dodatom vrednošću, poput gotovih formulacija i injekcionih rastvora, kineski proizvođači su tek ulazili na tržište API-ja, ali s nižim cenama.
"Indijske firme su tada počele da kupuju API-je iz Kine po znatno povoljnijim cenama i da sopstvene resurse i kapacitete u Indiji usmeravaju na razvoj složenijih gotovih formulacija", objasnio je Takur.
Dodaje da je prednost Kine ležala i u tome što je zemlja već imala veoma razvijenu hemijsku industriju, nezavisnu od farmaceutskog sektora, što je kineskim proizvođačima omogućilo bolju poziciju u snabdevanju sirovinama za lekove.
(M.A./EUpravo zato/index.hr)