Nakon 5. juna, kada ističe režim bescarinske trgovine, Ukrajina i Evropska unija vratiće se na prethodni sistem carinskih kvota za izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda, potvrđeno je nakon što su države članice EU odobrile predlog Evropske komisije.
Portparol Evropske komisije za poljoprivredu, Balaž Ujvari, potvrdio je da je većina članica EU podržala "prelazne mere" koje je Komisija predložila.
Ujvari je pojasnio da ovo ne predstavlja produženje ratnih autonomnih trgovinskih mera (ATM) koje su od 2022. omogućavale Ukrajini da izvozi poljoprivredne proizvode bez carina, već je reč o privremenom rešenju dok traju pregovori o dugoročnoj trgovinskoj politici.
Promene će stupiti na snagu 6. juna, piše Euractiv.
S obzirom na to da se kvote uvode usred godine, biće proporcionalno prilagođene i odnosiće se na 7/12 godišnjeg obima, što pokriva period od juna do decembra.
"Kao odgovorna institucija, pripremili smo i prelazne mere", rekao je portparol Komisije.
Ukrajina gubi ključnu ekonomsku podršku
Za Ukrajinu je bescarinski režim bio ekonomski spas tokom rata, a povratak na kvote znači umanjenje povlastica koje su važile u vanrednim okolnostima.
Zbog zabrinutosti da će trgovinske povlastice prestati da važe, ukrajinski parlamentarni odbor za ekonomiju ove sedmice je prvi put održao sednicu van zemlje, i to u Briselu, želeći da ukaže na hitnost situacije.
Predsednik odbora, Dmitro Nataluha, izjavio je za Euractiv da bi ukidanje ratnih trgovinskih mera moglo da košta Ukrajinu više od tri milijarde evra, što je oko 70 odsto očekivanog ukupnog rasta BDP-a za 2025. godinu.
Međutim, Evropska komisija sumnja u te brojke. Leon Delvo, visoki zvaničnik Generalnog direktorata za trgovinu (DG TRADE), izjavio je prošle sedmice da je ta procena preuveličana, te da je stvarna vrednost pomoći bliža 1,5 milijardi evra.
Nataluha je podsetio da je Komisija prošle godine obećala da će ratne mere zameniti dugoročnim trgovinskim okvirom, ali da se to još nije dogodilo.
"Nažalost, obećanje nije ispunjeno – i deluje kao da se čak ni ne radi na tome", rekao je, navodeći da još nisu ni počeli formalni pregovori.
Osetljiva roba i političke tenzije
Nataluha je upozorio da bi odlaganje pregovora moglo ozbiljno da ugrozi krhku ukrajinsku privredu. Dva najvažnija sektora – metalurgija i poljoprivreda – već su pod velikim pritiskom, posebno jer se oko rudnika uglja Pokrovsk i dalje vode borbe, a on je ključan za ukrajinsku industriju čelika.
"Ukinuti trgovinske povlastice bez alternativnog rešenja znači oslabiti naš drugi najvažniji ekonomski stub", rekao je.
Politički razlozi, smatra se, stoje iza odugovlačenja Evropske komisije. Poljski premijer Donald Tusk je u Evropskom parlamentu izjavio da je lobirao za ukidanje trgovinskih povlastica odmah po dolasku na vlast prošle godine.
Varšava se sada sprema za drugi krug izbora 1. juna, u kojem će se ponovo suočiti vladajuća Evropska narodna partija (EPP) i nacionalistički PiS.
Nataluha je priznao da su određeni poljoprivredni proizvodi izazvali zabrinutost u zemljama poput Poljske, ali je poručio da je Kijev spreman da uvaži te osetljivosti u budućem sporazumu.
"Razumemo problem. Zato hajde da jasno definišemo koja su to osetljiva dobra i napravimo predvidiv plan liberalizacije trgovine", zaključio je.
(EUpravo zato/Euractiv)