Za kilogram kafe u Srbiji je potrebno izdvojiti u proseku oko 2.000 dinara, međutim, kako je na svetskom tržištu usledilo poskupljenje, očekuje se skok cena i u Srbiji i to između pet i 10 odsto.
Jedan od glavnih, ako ne i glavni razlog poskupljenja jesu klimatske promene, koje se odražavaju na tržište. Broker i ekonomski konsultant Branislav Jorgić u razgovoru za Euronews Srbija je naveo da ukoliko klimatska predviđanja budu nepovoljna u dužem narednom periodu, onda će to svakako da se odrazi i na cenu kafe na tržištu Srbije.
Obilne kiše u Brazilu i prognoze koje od starta nisu obećavale, uticale su na cenu, a kako je Jorgić naveo cena kafe otišla je na gore za 20 odsto unazad 30 dana, a onda je za praktično nedelju dana pala za četiri odsto posle korigovanja procene uspešnosti završetka berbe.
Na cenu kafe, kako je on naveo, utiče i površina pod kojom je zasađena, obim proizvodnje, tražnja za kafom koja se kontinuirano povećava u dužem vremenskom periodu, transportni troškovi i cena dolara.
"Ako dolar pada, cena kafe ide gore, ako dolar snaži, jača, cena kafe ide dole. Ne očekujem da će ovaj trenutni poremećaj uticati na cenu kafe na našem tržištu. Međutim, ukoliko ta klimatska predviđanja budu nepovoljna u dužem narednom periodu, onda će to svakako da se odrazi i na cenu kafe na tržištu kod nas", rekao je sagovornik Euronews Srbija i dodao da kratkoročno ne očekuje da će kafa na tržištu Srbije poskupeti, a dugoročno će zavisiti od svih efekata koji na to utiču.
Poskupeo i kakao
Nije skočila samo cena kafe, naprotiv, već i kakaa, a Jorgić je naveo da je situacija identična- skok cene, pa pad.
"Međutim, prošle nedelje se ona vratila za nekih šest odsto. Kumulativno je praktično rast cene 24 odsto. Niko ne trguje dan za dan, uvek imate neke fjučerse, buduće trgovine, i uvek proizvođači imaju određene količine zaliha. Ukoliko ne dođe do bitnih klimatskih poremećaja u dužem narednom periodu, cena se, po mom mišljenju, neće bitno korigovati na globalnom tržištu, a ni kod nas. Znači, neće rasti", rekao je sagovornk Euronews Srbija i objasnio kretanje cene na primeru koji je građanima Srbije prijemčiviji:
"Kao posledicu toga, imali ste rast cene trešnje na čak 1.200 dinara po kilogramu. Ove godine, klimatski uslovi su bili perfektni, rod je bio odličan, i cena trešnje se kretala od 200 do 250 dinara za kilogram. To isto se dešava sa kafom, kakaom i finalnim proizvodima - šoljica kafe i čokolada", rekao je on.
"Kukuruz je zlato Srbije"
"Ukoliko padne još jedna solidna kiša, ali da ne bude nevremena, kukuruz će biti perfektan. Kukuruz je naše zlato, žuto zlato. Ono što je zlato za ceo svet, za nas je to kukuruz. Imamo suncokret i soju, sve je to u dobrom stanju za sada", rekao je Jorgić.
Formiranje cena
Ipak, cena koja je na tržištu ne zavisi samo od klimatskih promena i situacije u Brazilu, već i od marži veletrgovaca.
"Recimo, kafa ili kakao, kada dođu na našu granicu, izlažu se oporezivanju, poput akciza, taksi, PDV-a, i u zavisnosti od visine tih dodatnih troškova na te uvozne cene, formira se cena na lokalnom tržištu", rekao je Jorgić i objasnio kakav je slučaj sa cenom nafte:
"Država koriguje akcize da bi, koliko-toliko, kontrolisala cenu naftnih derivata, kako to ne bi napravilo poremećaj i haos na tržištu, i bitno uticalo na stopu inflacije. Ali te korekcije mogu u nekom kraćem vremenskom periodu da se dešavaju. Na duži rok, ipak, moramo da damo neku realnu cenu", rekao je Branislav Jorgić.
(EUpravo zato/Euronews)