Dalja eskalacija rata u Iranu mogla bi da podstakne globalnu recesiju, uzrokuje rast inflacije i izazove oštar pad na finansijskim tržištima, upozorio je Međunarodni monetarni fond.
U sve nestabilnijem okruženju, ekonomska šteta sukoba na Bliskom istoku neprestano raste, pa je fond sa sedištem u Vašingtonu smanjio svoje prognoze rasta za 2026. godinu na osnovu dosadašnjeg uticaja rata, prenosi "Guardian".
U svom polugodišnjem izveštaju, MMF navodi da će Ujedinjeno Kraljevstvo ove godine pretrpeti najoštrije smanjenje rasta i deliti najvišu stopu inflacije u grupi G7, čak i ako posledice rastućih troškova energije uspeju da se obuzdaju do sredine 2026. godine.
Međutim, prema najgorem, "teškom scenariju", koji uključuje dugotrajan rat i trajno visoke cene energije, svet bi bio na "ivici globalne recesije", tek peti put od 1980. godine.
Nestabilne cene nafte
Cene nafte su u ponedeljak ponovo skočile iznad 100 dolara po barelu usred nestabilnog trgovanja na svetskim tržištima. Do rasta je došlo nakon što su se ključni pregovori između SAD-a i Irana tokom vikenda završili bez pomaka, posle čega je počela američka blokada Ormuskog moreuza.
U utorak je cena nafte Brent pala za 0,9 posto, na 98,5 dolara po barelu, zbog nade u dalje mirovne pregovore. Dok se ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz celog sveta okupljaju u Vašingtonu na prolećnim sastancima MMF-a i Svetske banke, fond je poručio da je rat zasenio izglede za globalni rast.
Kako se upozorava, zemlje širom sveta će se suočiti sa sporijim rastom i višom inflacijom, pri čemu će najveći udarac pretrpeti neto uvoznici energije i zemlje u razvoju.
Ističući kako posledice pogađaju i američka domaćinstva dok Tramp daje protivrečne izjave o ciljevima Vašingtona na Bliskom istoku, MMF je snizio svoju prognozu rasta za SAD u 2026. godini za 0,1 postotni bod, na 2,3 odsto.
Ipak, najoštrije smanjenje prognoze rasta među zemljama G7 odnosi se na Ujedinjeno Kraljevstvo. MMF je smanjio svoju prognozu za 0,5 postotnih bodova, na 0,8 posto, te upozorio da će se inflacija popeti na gotovo 4 procenta.
Britanska ministarka finansija, Rejčel Rivs, sastanke MMF-a će iskoristiti kako bi pozvala zemlje na koordinisan odgovor na ekonomske posledice rata. Očekuje se da će Rivsova, koja u Vašington stiže kasno u utorak, u SAD predstaviti plan britanske vlade o pružanju privremene podrške preduzećima.
"Rat u Iranu nije naš rat, ali će Ujedinjeno Kraljevstvo snositi troškove. To nisu izdaci koje sam želela, ali na njih ćemo morati da odgovorim. Obećala sam da će moj ekonomski pristup ovoj krizi biti prilagodljiv svetu koji se menja i odgovoran prema nacionalnom interesu, držeći inflaciju i kamatne stope pod kontrolom kako bismo zaštitili domaćinstva i preduzeća", istakla je.
MMF predstavio tri moguća scenarija
Imajući u vidu rastući pritisak na globalnu ekonomiju, MMF je u svom izveštaju "Svetski ekonomski izgledi" (WEO) izneo tri moguća scenarija rata, pri čemu bi čak i kratkotrajan sukob naštetio rastu i podstakao inflaciju u poređenju s prethodnim prognozama objavljenim prošle jeseni.
Pjer-Olivije Gurinšas, glavni ekonomista MMF-a, rekao je: "Uprkos nedavnim vestima o privremenom prekidu vatre, određena šteta već je nanesena, a negativni rizici ostaju povišeni".
U središnjoj, "osnovnoj prognozi", koja se zasniva na pretpostavci da će poremećaji u svetskoj ekonomiji, uzrokovani ratom, nestati do sredine 2026, globalni rast pao bi s prošlogodišnjih 3,4 posto na 3,1 posto u 2026, što je smanjenje od 0,1 postotnog boda u odnosu na prethodni izveštaj.
Ukupna inflacija porasla bi na 4,4 posto. Ako se sukob oduži, MMF upozorava da bi produženo zatvaranje Ormuskog moreuza i dalja šteta na postrojenjima za bušenje i rafinisanje mnogo više poremetili ekonomiju.
Prag svetske recesije
U "nepovoljnom scenariju", u kojem cena nafte ostaje na 100 dolara ove godine pre pada na 75 dolara 2027, rast bi pao na 2,5 posto, a inflacija porasla na 5,4 posto.
Prema "teškom scenariju", s dugotrajnim i intenzivnim ratom koji bi cenu nafte zadržao iznad 110 dolara i u 2027, globalni rast bi se srušio na oko 2 posto ove godine.
To je prag koji se uopšteno smatra ekvivalentom svetske recesije, a MMF procenjuje da je globalni rast pao ispod te stope samo četiri puta od 1980. godine, poslednji put tokom pandemije 2020. i nakon finansijske krize 2008. godine.
Uz to, inflacija bi premašila 6 posto, što bi prisililo centralne banke širom sveta na podizanje kamatnih stopa. Uz pretnju eskalacije rata na Bliskom istoku, MMF je poručio da je najbolji način za ograničavanje ekonomske štete okončanje sukoba.
Osim toga, pozvao je centralne banke da ostanu na oprezu, a vlade koje razmatraju hitnu finansijsku podršku podstakao je da se fokusiraju na privremene i ciljane mere, s obzirom na to da većina zemalja ima neodrživo visoke nivoe duga.
"Neciljane mere poput ograničenja cena, subvencije i slične intervencije, jesu su popularne. Međutim, često su loše osmišljene i skupe", rekao je Gurinšas.
(EUpravo zato/Guardian)