Krčki most, koji godišnje pređe više od milion vozila, otvoren je u julu 1980. godine kao jedno od najvećih građevinskih čuda svog vremena.
Iako ga danas uzimamo zdravo za gotovo, ovaj most je pre desetina godina bio revolucija za povezivanje ostrva Krka sa kopnom.
Most koji je spojio ostrvo i kopno bez trajekta
Pre otvaranja mosta, Krk je bio dostupan samo trajektom, što je često bilo dugotrajno i nezgodno za meštane i turiste.
Sa 45 godina postojanja, Krčki most je postao simbol Kvarnera i osnova razvoja čitavog ostrva. Most je ne samo skratio putovanja, već je i u velikoj meri olakšao svakodnevni život lokalnog stanovništva.
Sveti Marko - ostrvce s velikom ulogom
Most dugačak 1430 metara povezuje kopno i Krk preko malog ostrvca Sveti Marko.
Upravo je ovo ostrvce poslužio kao temelj za ukopavanje lukova mosta. Kanal bliže kopnu nazvan je "tihi kanal", dok je kanal između Svetog Marka i Krka poznat kao "burni kanal", zbog jačih struja.
Impozantni početak i ceremonija otvaranja
Iako je postojala legenda o drvenom mostu još iz srednjeg veka, zvanični planovi za izgradnju mosta nastali su tek posle Prvog svetskog rata.
Gradnja je počela 1976. godine, a završena je četiri godine kasnije, uz veliki doprinos firmi Mostogradnja iz Beograda i Hidroelektra iz Zagreba.
Na dan otvaranja, 19. jula 1980, oko 25.000 ljudi je peške prešlo most, dok su se u podmorju održavale brojne parade brodova i jedrilica.
Tehnički podaci i brojke koje oduzimaju dah
Za izgradnju mosta utrošeno je oko 25.600 kubika betona i 3.520 tona armature, a troškovi su tada iznosili 654 miliona dinara. Do sredine 90-ih, Krčki most je bio najveći betonski luk most u svetu.
Tokom prvih 20 godina, preko mosta je prošlo više od 27 miliona vozila, a danas u letnjim mesecima dnevno prođe i do 28.000 vozila.
Ukidanje naplate i nove ideje za budućnost
Mostarina se prvobitno naplaćivala dok se nisu pokrili troškovi izgradnje.
Nakon što su ti troškovi izmireni devedesetih, stanovnici okolnih mesta prestali su da plaćaju mostarinu, a ostatak je ukinut tek 2020. godine.
Danas most nosi veliki teret, ali je i pod pritiskom, zbog uticaja soli i vremenskih uslova, konstrukcija se polako oštećuje.
Zbog toga je najavljena izgradnja novog mosta s četiri trake, nešto južnije od postojećeg, a plan je da se stari most zatvori za saobraćaj oko 2030. godine.
Inače, Krčki most je u domaćim krugovima dugo nosio nadimak "hrvatski Golden Gate" zbog svoje impozantne konstrukcije i uloge u povezivanju ostrva sa kopnom, slično kao što je Golden Gate most u San Francisku simbol Kalifornije i SAD. Takođe, dok mu je prvobitno ime glasilo - Titov most.
Iako novi most obećava sigurniju i bržu povezanost, Krčki most ostaje nezaobilazna i istorijska veza između Kvarnera i njegovog najposećenijeg ostrva. Bez njega, život na Krku danas ne bi bio isti.
(M.A./EUpravo zato/putnikofer.hr)