Prema podacima Eurostata, u 2024. godini električna i hibridna vozila činila su oko trećinu ukupne automobilske proizvodnje u Evropskoj uniji, tačnije, 3,9 miliona od ukupno 12,1 milion proizvedenih automobila.
U poređenju s 2023. godinom, kada je proizvedeno 3,8 miliona takvih vozila, zabeležen je blagi rast.
Kada je reč o vrstama ovih automobila, 13% su činili potpuno električni modeli, 6% plug-in hibridi, a 13% full hibridna vozila.
Trgovina električnim i hibridnim automobilima
Tokom 2024. godine, električna i hibridna vozila činila su 43% svih automobila uvezenih u EU, što je pad od jedan procentni poen u odnosu na prethodnu godinu.
S druge strane, njihov udeo u izvozu porastao je na 28%, za jedan poen više nego u 2023.
U poređenju sa 2017. godinom, kada je udeo uvoza električnih i hibridnih vozila bio samo 8%, a izvoza svega 2%, ovo predstavlja veliki skok.
Detaljnije, 2024. godine:
- Potpuno električna vozila činila su 16% uvoza i 12% izvoza (u 2017. godini - 1% uvoz, 0,8% izvoz).
- Plug-in hibridi su zauzimali 6% uvoza i 5% izvoza (2017: 0,6% uvoz, 1% izvoz).
- Full hibridi su činili 21% uvoza i 11% izvoza (2017: 6% i 0,4%).
U finansijskom smislu, uvoz električnih i hibridnih vozila iz zemalja van EU u 2024. godini koštao je 42,4 milijarde evra, što je smanjenje od 12% u odnosu na 2023. godinu.
Istovremeno, EU je izvezla ova vozila u vrednosti od 57,3 milijarde evra, što je takođe pad, ali od 8% u odnosu na prethodnu godinu.
Vrednost proizvodnje u padu
Ukupna vrednost proizvodnje automobila u EU 2024. iznosila je 322 milijarde evra, što je pad u odnosu na 337 milijardi iz 2023. godine.
Najveći udeo u vrednosti proizvodnje imali su električni automobili, 57 milijardi evra, što je ipak manje nego 66 milijardi iz prethodne godine.
Full hibridi su zabeležili rast na 36 milijardi (2023: 34 milijarde), kao i plug-in hibridi sa 29 milijardi evra (2023: 24 milijarde).
U ukupnoj vrednosti proizvodnje:
- Električna vozila činila su 18%,
- Full hibridi 11%,
- Plug-in hibridi 9%.
Srbija i dalje bez dovoljnog broja punionica
Dok EU beleži rast proizvodnje i trgovine električnim i hibridnim vozilima, Srbija se suočava s ozbiljnim infrastrukturnim izazovima.
Kako se očekuje porast broja ovakvih vozila, postaje ključno razviti mrežu punionica i podstaći zamenu klasičnih automobila ekološki prihvatljivijim alternativama.
U "Sivoj knjizi" NALED-a, koja sadrži predloge za unapređenje državne administracije, ukazano je na potrebu ubrzanog razvoja infrastrukture za električna vozila.
Prema podacima JP "Putevi Srbije", trenutno je aktivno samo osam javnih punionica duž glavnih saobraćajnica, snage od 22 do 50 kW.
Takođe, od 2021. postoje i tri ultra brze punionice od 175 kW, smeštene kod bivše naplatne stanice "Niš" i postojeće stanice "Beograd".
U 2024. godini, Ministarstvo građevinarstva i JP "Putevi Srbije" raspisali su tender za postavljanje 16 „zelenih stanica" sa po 5 do 10 punjača snage najmanje 150 kW, koje bi trebalo da zadovolje potrebe savremenih i budućih električnih vozila.
Pored javnih, u Srbiji postoji oko 150 punionica u okviru benzinskih pumpi, tržnih centara i hotela.
Problemi sa dozvolama usporavaju razvoj
Jedan od glavnih problema u širenju mreže punjača jeste komplikovana procedura za dobijanje dozvola za izvođenje radova, gotovo identična onoj potrebnoj za građevinsku dozvolu.
Ova složena birokratija često odvraća investitore od ulaganja u električne punionice.
(M.A./EUpravo zato/biznis.rs)