Koja ratarska kultura donosi najveći prihod ove sezone? Poljoprivrednici već sabiraju zaradu usred žetve

Žetva je u punom jeku širom Srbije, a ratarima su računi već na stolu. Dok jedne kulture beleže gubitke zbog niskih otkupnih cena, druga se izdvojila kao najisplativija - donosi stabilan prihod i dodatne benefite za zemljište.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja raspisisala je Javni poziv za podnošenje zahteva za odobravanje projekta za IPARD podsticaje za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava u nabavku novog traktora u oviru IPARD III programa. Foto: Mondo

Dok širom Srbije traje intenzivna žetva, ratari već prave računicu - koje kulture donose prihod, a koje više ne opravdavaju ulaganja. Na njivama se trenutno ubiru ječam, pšenica, uljana repica i grašak, ali se razlike u isplativosti među njima već uočavaju.

Ječam beleži veliki pad cene

Iako se žetva ječma bliži kraju, poljoprivrednici su zabrinuti zbog naglog pada otkupne cene. Pre samo nekoliko nedelja, kilogram ječma vredeo je oko 27 dinara, dok se sada na tržištu nudi tek 17,5 dinara.

Ni pšenica ne donosi veći optimizam, a očekivane cene za novi rod kreću se od 19 do 22 dinara po kilogramu, što je, prema mišljenju mnogih ratara, nedovoljno za bilo kakvu zaradu.

Repica – siguran prihod uz dobar prinos

Za razliku od žitarica, uljana repica se ove sezone pokazala kao znatno isplativija opcija.

Proizvođači ističu da repica omogućava planiranje i stabilniji prihod, posebno ako se imaju ugovoreni otkupi. Ulaganja po hektaru, uključujući i zakup, iznose oko 900 evra, dok cena otkupa dostiže i do 450 evra po toni. Uz prosečan prinos od 4 tone, ratari mogu očekivati zaradu veću od 1.000 evra po hektaru.

"Nije za svakoga, ali ko ima siguran plasman i dobar prinos, može lepo da zaradi na repici“, kaže jedan od proizvođača.

Grašak - višestruka dobit

Najpozitivnije brojke stižu sa parcela pod graškom. Iako zahteva ulaganje u sisteme za navodnjavanje, ova kultura se otkupljuje među prvima u sezoni i značajno doprinosi plodoredu i kvalitetu zemljišta.

Grašak se opisuje kao "akumulativna“ kultura. Donosi novac, ali i koristi za naredne setve.

"Proizvodnja na velikim površinama, poput 200 hektara, nema smisla bez čvrstog ugovora sa otkupljivačem. Potrebni su jasni rokovi, redosled i plan. Samo tako imate sigurnost“, kaže proizvođač iz Zrenjanina.

(M.A./EUpravo zato/agrobiznis.rs)