Svi ih vole, a mogu biti i odličan izvor prihoda: Njihova proizvodnja je unosan biznis, čak i u kućnim uslovima

Proizvodnja šampinjona jedan je od najboljih projekata u poljoprivredi, gde na malom prostoru može da zarađuje mnogo ljudi. To potvrđuje i priča Živojina Srećkovića čija porodica sada živi od ovog biznisa.

Pečurke Foto: Youtube Printscreen/Pepper and Pine

Proizvodnja šampinjona je prilično zahtevan posao i traži veliku, zbog čega mnogi koji su se upustili u ovaj posao od njega ubrzo odustanu odustaju. Ipak, ukoliko ste istrajni u ovom biznisu, dobra zarada vam je zagarantovana.

Primer Živojina Srećkovića, koji se bavi proizvodnjom šampinjona, je upravo takav i govori o istrajnosti i rezultatima koji su došli kao nagrada za posevećenost.

Priča o ZETA šampinjonima počela je pre tri godine, kada je vlasnik ove firme, Živojin Srećković, odlučio da napusti posao u privatnoj firmi i započne sopstveni biznis.

Proizvodnjom šampinjona je, kako kaže, počeo da se bavi na predlog prijatelja.

S obzirom na to da nije imao iskustva u tom poslu, sam početak je bio težak i mukotrpan, priča Srešković.

Prema njegovim rečima, najteže je bilo ući u posao, naučiti proizvodnju, pronaći tržište i radnike.

Zahvaljujući snažnoj volji, upornosti i nesebičnom zalaganju svih članova porodice, Živojin je uspeo da premosti prepreke na koje je nailazio i danas sa ponosom kaže da živi od svog rada.

Živojin je proizvodnju pokrenuo bez ikakvih državnih subvencija i kredita. U tome su mu pomogli tast i tašta, koji su čitav radni vek proveli u inostranstvu i svoju životnu ušteđevinu uložili u njegov biznis, uzgoj šampinjona.

Živojin i Dražena, zet i tašta, glavni su nosioci posla u ovoj firmi, a kako kažu, dobri porodični odnosi, razumevanje i sloga, preneti su i na njihov posao i samim tim, rezultate.

Mesečna proizvodnja šampinjona iznosi dve i po tone, a posebna pažnja poklanja se kvalitetu, jer je on presudan za pozicioniranje na tržištu.

Uzgoj šampinjona

Za uzgoj šampinjona najvažnija je podloga jer su vrlo izbirljive kad su u pitanju mesto i uslovi rasta. Najčešće se kao podloga koristi supstrat koji mora da sadrži organske materije poput slame, stajskog đubriva najbolje pilećeg izmeta. Pečurke se razmnožavaju mikroskopskim sporama koje u prirodi raznosi vetar i životinje, a za farmski uzgoj kupuju se već pripremljene spore za uzgoj koje se zasejavaju u supstrat.

U kućnim uslovima za uzgoj pečuraka biraju se mračne i vlažne prostorije kao što je podrum gde će šampinjoni imati optimalne uslove za rast i razvoj. Supstrat se pre zasejavanja sterilizuje kako bi se eliminisao rast drugih gljiva i bakterija koje mogu ometati razvoj šampinjona. Nakon što se pripremi supstrat dodaje se micelij šampinjona, svojevrsna „mreža" belih vlakana koje će kasnije razviti plodište odnosno gornji deo gljive. Micelij se uzima iz već razvijenih šampinjona a može se kupiti kao gotov proizvod. Nakon što se zapate u supstratu micelijem se oblikuje u blokove ili bale koje stoje u tamnom i vlažnom okruženju. Tokom ovog razdoblja, micelij se širi kroz supstrat.

Prostorije za uzgoj pečuraka moraju biti čiste, da mogu da se provetravaju i da se reguliše temperatura. Naime, ukoliko temperatura supstrata pređe 30 stepeni to može uništiti micelije što je prva faza rasta spora.

Inače, pečurke se u ljudskoj ishrani koriste još od praistorije. 

U Evropi je uzgoj gljiva započeo tek oko 1650. kada su povrtari u okolini Pariza počeli da gaje šampinjone. Poslednjih godina uzgoj pečuraka doživeo novi procvat posebno nakon popularizacije veganstva i zdrave ishrane, jer se gljive koriste vrlo značajan izvor proteina.

Zato ne čudi što je po proceni stručnjaka uzgoj pečurkama postao vrlo unosan biznis vredan oko milijardu dolara.

Postoji više od 140. 000 vrsta od kojih su 3000 jestivih pečuraka ali se komercijalno uzgaja i koristi u ishrani svega desetak vrsta.

Najpopularniji su šampinjoni koji se nalaze na vrhu liste zdravih namirnica. Ime su dobili po francuskoj reči „champignon" što u prevodu znači pečurka, ili šumska gljiva.

Sa 94 odsto svetske proizvodnje najveći proizvođač i izvoznik pečuraka je Kina, potom sledi Japan pa SAD.

Maleni gradić Kenet skver u Pensilvaniji sa proizvodnjom od 200.000 tona šampinjona godišnje je prestonica uzgoja ove vrste gljiva u SAD.

(M.A./EUpravo zato/rtk.co.rs/domacinskakuca.rs)