Najkritičnije u borbi protiv afričke kuge svinja je u Sremu, gde je sprovedena eutanazija više od 11.000 grla, potom u Mačvi, pa delovima Beograda, Kolubarskog okruga i Orašja. Veterinarska inspekcija se uključila i angažovala u rešavanju ovog problema, a načelnica Veterinarske inspekcije Ljiljana Ivanjac je navela da je odgovornost uzgajivača ključna u sprečavanju daljeg širenja bolesti.
Ljiljana Ivanjac je navela da je jedna od najvažnijih odluka uvođenje strožih sankcija za vlasnike gazdinstava koji ne poštuju propisane mere zaštite.
"Onaj ko se ne pridržava mera biosigurnosnih i ne brine se o svom gazdinstvu direktno utiče da se ova bolest koja je jako uporna održava u sistemu našeg stočarstva. Takvi pojedinci biće odgovorni i kažnjeni, a u određenom periodu biće im zabranjeno držanje i uzgoj životinja", istakla je Ivanjac i naglasila da se broj zaraženih gazdinstava svakodnevno menja, jer se neprestano pojavljuju nove sumnje koje se laboratorijski proveravaju.
"Nažalost, iz dana u dan imamo povećanje broja sumnji. Nekada se potvrdi prisustvo bolesti, nekada ne, ali upravo to ovu bolest čini izuzetno opasnom i teškom za suzbijanje".
Zašto eutanazija?
Ivanjac je podsetila da u borbi protiv afričke kuge svinja i dalje ne postoji ni lek ni vakcina, zbog čega je eutanazija jedina zakonom propisana mera kada se bolest potvrdi.
"Ljudi se često pitaju zašto je jedina mera eutanazija. Do sada nema vakcine i nema leka. Ova mera je zakonom propisana i primenjuje se tek kada je bolest već prisutna", objasnila je načelnica Veterinarske inspekcije.
Ključ je u odgovornosti ljudi
Iako su dezobarijere važan deo zaštite, Ivanjac je naglasila da one same nisu dovoljne i da gazdinstva moraju da funkcionišu poput zatvorenih sistema.
"Nisu ključne dezobarijere, ključna je svest ljudi i odgovornost. Svako mora da zna da ispred sebe ima neprijatelja koji se ne vidi i koji za sobom seje smrt. Mora se zabraniti ulaz svima koji nemaju potrebe da budu na farmi. Na taj način se štiti gazdinstvo".
Tačan način unošenja virusa na prvu zaraženu farmu nije potvrđen, ali, najveća verovatnoća je da je reč o ljudskom faktoru. Kada su u pitanju divlje svinje, njihovo kretanje nije moguće pratiti u potpunosti, što dodatno otežava rešenje gorućeg problema.
Država nadoknađuje štetu
Zbog eutanazije, mnoga domaćinstva su u finansijskom problemu, a načelnica Veterinarske inspekcije podseća da država isplaćuje naknadu za eutanazirane životinje, ali samo ukoliko su vlasnici ispunili zakonske obaveze.
"Morate biti registrovano gazdinstvo, životinje moraju biti obeležene i morate dokazati da ste poštovali sistem biosigurnosnih mera", objasnila je Ivanjac i istaka da finansijski gubitak nije najveći problem:
"Mnogo je teže kada se suočite sa praznim objektima, praznim štalama i praznim gazdinstvom. Tada shvatite koliko vremena treba da prođe da biste obnovili proizvodnju ili donesete odluku da se njome više nikada ne bavite".
Nenajavljene kontrole
Nakon sednice, odlučeno je da kontrole na terenu budu dodatno pooštrene.
"Kombinovani timovi Ministarstva poljoprivrede, veterinarske inspekcije, MUP-a i drugih službi nenajavljeno će obilaziti gazdinstva i proveravati sprovođenje biosigurnosnih mera. Svako ko ih ne bude poštovao snosiće posledice, jer direktno učestvuje u širenju bolesti", rekla je Ivanjac.
Nema mesta panici
Juče je održan sastanak na najvišem državnom nivou, nakon koga je ministar poljoprivrede Dragan Glamočić poručio da nema mesta panici, jer virus nije opasan za ljude, kao i da je doneta odluka da se maksimalno pooštre kazne kako bi se sprečilo širenje.
(EUpravo zato/RTS)