Poljoprivredna sezona koja je za nama ocenjuje se kao jedna od najtežih u protekloj deceniji. Suša i mrazevi značajno su umanjili prinose kukuruza i voća, dok je pšenica donela nešto bolje rezultate. I dok su poljoprivrednici već započeli jesenju setvu, vremenske prilike im ponovo zadaju glavobolje, pa se postavlja pitanje kakva ih sezona očekuje u mesecima koji dolaze.
Ratari su zabrinuti zbog najavljenog zahlađenja i padavina, ali i zbog neizvesnih tržišnih kretanja. Dodatni izazov predstavlja sama setva, koju otežavaju suvi uslovi na terenu.
Kako je za Euronews Srbija objasnio dr Milan Mirosavljević iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, situacija na terenu je veoma neujednačena. On je naveo da je septembar bio izuzetno suv, zbog čega je u mnogim područjima prisutan ozbiljan nedostatak vlage u zemljištu, što otežava pripremu za setvu i početak nove poljoprivredne sezone.
On kaže da se polako završava prva dekada oktobra i da se ulazi u neki optimalni rok kada govorimo o setvi pšenice.
"Već se nalazimo u optimalnom roku kada govorimo o setvi ječma i raži. Ono što je činjenica je da je poslednjih 10-15 godina kao rezultat promene klime, taj neki optimalni rok polako pomeren za nedelju, dve dana, tako da uglavnom ratari kako u Vojvodini, tako i u centru Srbije, sa setvom kreću oko 20. oktobra", izjavio je Mirosavljević, izrazio nadu da će u narednom periodu biti padavina i dodao da će ratari moći u pravo vreme da spreme svoje površine i da se ove godine uđe u setvu pšenice, ječma i drugih strnjih žita sa dobrim stanjem.
Ovogodišnji prinos pšenice bio je izuzetno dobar, dok su kukuruz i voće značajno podbacili zbog suše i mrazeva. Iako se postavlja pitanje može li rod pšenice nadoknaditi gubitke koje su poljoprivrednici pretrpeli, stručnjaci ističu da to u velikoj meri zavisi od setvene strukture svakog domaćinstva, odnosno od toga koliko su pojedini usevi bili zastupljeni u proizvodnji.
Prinosi kukuruza bili su znatno niži nego prethodnih godina, objašnjava dr Mirosavljević, dok je pšenica dostigla rekordne rezultate, prosečno oko šest tona po hektaru u celoj zemlji, a u Vojvodini i više od 6,3 tone, što je oko 20 odsto iznad višegodišnjeg proseka.
Govoreći o jesenjoj setvi, naveo je da će vremenske prilike imati presudan uticaj, jer su padavine i vlaga u zemljištu trenutno neujednačene. Setva obično počinje oko 10. oktobra, a najintenzivniji period traje do početka novembra. Naglasio je da blago zahlađenje ne bi trebalo da predstavlja veći problem, ali da su poljoprivrednici širom zemlje u iščekivanju kiše kako bi mogli da pripreme zemljište na vreme.
Kako izbeći gubitke u poljoprivredi?
Cene žitarica su trenutno stabilne, ali su troškovi proizvodnje visoki, pa je pitanje da li se mogu očekivati promene cena na tržištu do kraja ove godine. O visini istih teško je govoriti jer one variraju.
"Kada govorimo o pšenici, nije situacija da se samo u Srbiji utvrđuje cena, nego je pšenica jedna od najprometnijih ratarskih kultura u čitavom svetu. Tako da i stanje na tržištu u okolnim zemljama utiče na promet pšenice. S obzirom na to da naša pšenica ili uglavnom ide za Italiju, ili ide preko Konstance, tako da situacija u Crnom moru može uticati na neke promene cena. Jako je teško dati neku pravilnu procenu s obzirom da je situacija na terenu izuzetno šarena i nije predvidiva", objasnio je Milosavljević.
Mere za izbegavanja velikih gubitaka u poljoprivredi postoje, a neke od njih su navodnjavanje, što može delimično pomoći, posebno u Vojvodini gde postoji razvijena kanalska mreža. Takođe, potrebno je razmišljati o prilagođavanju setvene strukture i većem okretanju ozimim usevima, koji bolje podnose letnje vremenske ekstreme.
Mirosavljević je izrazio nadu da će se vremenske prilike stabilizovati, podsećajući da su poslednje tri do četiri godine bile izrazito sušne i dodao da bi "bilo vreme da jedna sezona bude kišovitija", posebno u korist prolećnih useva.
(EUpravo zato.rs)