Razgovaramo sa ekonomistom o carinama i kontracarinama EU i SAD! Evropa je spremna da pregovara, da li je i Tramp?

Sve o carinama i kontracarinama koje jedni drugima uvode Sjedinjene Američke Države i Evropska unija.

Foto: Sheila Fitzgerald/Shutterstock

Trgovinski rat između dve svetske ekonomske velesile je u toku. Sjedinjene Američke Države i Donald Tramp pokrenule su lančanu reakciju uvođenjem carina na evropske proizvode, uključujući čelik, aluminijum, vino, sireve i masline, što je izazvalo oštar odgovor iz Brisela. Evropska unija je uzvratila kontramerama, oporezujući američke proizvode poput motocikala, viskija i farmerki.

Ove tarife ne samo da imaju potencijal da povećaju cene za potrošače, već su i produbile ekonomske tenzije između Vašingtona i evropskih prestonica. Dok pregovori o smanjenju trgovinskih barijera teku uz mnogo neizvesnosti, kompanije, ali i građani sa obe strane Atlantika trpe posledice, dok se globalni lanci snabdevanja prilagođavaju novim uslovima igre.

"Carine EU su nastavak protekcionističke politike Donalda Trampa. One ne predstavljaju iznenađenje, jer je Tramp takve politike najavljivao u kampanji i krenuo da ih sprovodi praktično od momenta stupanja na dužnost. Prvo je krenulo od Kine, Kanade i Meksika, sada je na red došla EU, koja se takođe tokom Trampove kampanje pominjala kao jedan od trgovinskih partnera koji ‘iskorišćavaju SAD’", ističe za EUpravo zato ekonomista iz organizacije Novi treći put Ivan Lakićević.

Kao odgovor na to, Evropska unija je najavila kontramere, gde je na 99 strana prikazan veliki broj američkih proizvoda koji će biti oporezivan od strane EU. Među njima je viski, alati, hrana, motocikli, itd.

Ove mere su, kaže Lakićević, očekivane, jer u trgovinskim ratovima zemlje pogodođene carinama obično uzvraćaju istom merom.

Ivan Lakićević, Novi treći put Foto: Ustupljena fotografija

"Iz EU su poslali poruku da prepoznaju štetu koju proizvode restriktivne mere (carine i kontramere) sa obe strane, ali da su spremni da pregovaraju o novom okviru za slobodnu trgovinu između EU i SAD. S druge strane, Tramp ne deluje toliko privržen slobodnoj trgovini - on carine vidi kao instrument za sve - i povećanje domaće zaposlenosti i borbe protiv narkotika itd. tako da je upitno da li će kontramere EU dati rezultate", smatra naš sagovornik.

Šta su carine?

Carine su takse na uvezenu robu. U pitanju je procenat od cene artikla i naplaćuje se firmi koja ga uvozi, umesto izvozniku.

Dakle, ako firma uvozi automobile po ceni od 50.000 dolara po komadu, a na snazi je carina od 25 odsto, moraće da plati 12.500 dolara za svaki uvezeni automobil.

Ako američki uvoznici žele da izbegnu troškove carine podizanjem maloprodajne cene, američki potrošači će biti ti koji će podneti ekonomski teret.

Da će ovo uticati na odnos između dve velike sile – jasno je. Ali da će se najviše odraziti na privredu zemlje in a same potrošače koji će najverovatnije morati da nose teret ovih carina u vidu poskupljenja – to je činjenica.

"Za trgovinske sukobe se obično smatra da imaju negativan efekat na privredni rast - jer podižu troškove poslovanja i ugrožavaju lance snabdevanja. Pored toga, oni takođe štete i potrošačima u zemljama koje uvode carine jer povećavaju cene uvoznih proizvoda", priča Lakićević.

Postoji li nada da će doći do deeskalacije?

Glavno pitanje je zato – šta će rešiti ovaj problem. Lakićević smatra da sa strane EU postoji spremnost da se pregovara. Za razliku od njih, pitanje je da li će Tramo pristati na eventualne ustupke koje EU nudi.

"On se u prošlosti žalio na EU carine od deset odsto na američke automobile, koje je krivio za slab izvoz tih proizvoda u EU. Tu se opet postavlja pitanje koliko je EU spremna da smanji te carine i šta bi tražila zauzvrat", smatra Lakićević.

Carine, kontracarine i kontra kontracarine

Podsetimo, SAD su uvele carine od 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma bez izuzetaka. Kao odgovor, Evropska komisija je potvrdila da će na nametanje novih, kako ih ocenjuje "neopravdanih" američkih carina na uvoz čelika i aluminijuma pokrenuti brze i proporcionalne kontramere na uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država u Evropsku Uniju (EU).

"Komisija žali zbog odluke SAD da uvede takve tarife, smatrajući ih neopravdanim, ometajućim transatlantsku trgovinu i štetnim za preduzeća i potrošače, što često dovodi do viših cena", navodi se u saopštenju iz EK.

Predsednica ove institucije, Ursula fon der Lajen je precizirala da će kontramere biti uvedene počevši od 1. aprila i da će biti potpuno na snazi od 13. aprila ove godine.

Ursula fon der Lajen Foto: Alexandros Michailidis/Alexandros Michailidis

Ona je navela da duboko žali zbog ove mere.

"Tarife su porezi. Loše su za poslovanje, a još gore za potrošače. Ove tarife remete lance snabdevanja. One donose neizvesnost za privredu. Radna mesta su pod znakom pitanja. Cene će rasti kako u EU tako i u SAD", podvukla je predsednica Evropske komisije.

Ona je istakla da protivmere koje preduzima Brisel su, prema njoj, jake ali i proporcionalne.

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da će Sjedinjene Američke Države odgovoriti na kontra carine koje je EU uvela prema Vašingtonu.

Dokle će ovo trajati, ostaje da vidimo.

(EUpravo zato)