Ko će naslediti Kristin Lagard na čelu Evropske centralne banke? Dva imena za sada u prvom planu, trka zvanično počela

Evropska unija ulazi u proces izbora novog predsednika Evropske centralne banke, a države članice evrozone imaju rok do petka da predlože svoje kandidate. Za sada se izdvajaju dva imena - bivši guverner španske centralne banke Pablo Ernandez de Kos i nekadašnji čelnik holandske centralne banke Klas Knot. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Kristin Lagard Foto: Shuterrstock
  • Države evrozone do petka predlažu kandidate za naslednika Kristin Lagard, a ministri finansija ih razmatraju 9. novembra.
  • U prvom planu su Pablo Ernandez de Kos i Klas Knot, dok se pominju i Fransoa Viler de Galo i Joahim Nagel.

Prema informacijama koje je portalu Euronews potvrdio predstavnik Evrogrupe, države članice imaju rok do petka da predlože kandidate za naslednika Kristin Lagard. Nakon toga će ministri finansija zemalja koje koriste evro razmotriti pristigla imena na sastanku zakazanom za 9. novembar.

Postupak izbora pokrenut je nakon što je Lagard prošlog četvrtka uputila pismo predsedniku Evropskog saveta Antoniju Košti.

Predsednika Evropske centralne banke formalno imenuje Evropski savet, na osnovu preporuke Saveta EU. U odlučivanju o preporuci učestvuju isključivo države koje koriste evro, zbog čega se kandidature najpre razmatraju u okviru Evrogrupe.

Predsednik Evrogrupe, grčki ministar finansija Kirijakos Pjerakakis, pozvao je članice da predloge dostave najkasnije do 6. novembra.

Da bi kandidat dobio podršku, potrebno je da za njega glasa najmanje 16 od ukupno 21 države evrozone, koje zajedno predstavljaju najmanje 65 odsto stanovništva tog bloka.

Konačnu odluku donose evropski lideri, nakon što svoje mišljenje daju Evropski parlament i Upravni savet Evropske centralne banke.

Dva imena za sada u prvom planu

U trci za jednu od najvažnijih funkcija u evropskom finansijskom sistemu trenutno se izdvajaju dva kandidata, čije su kandidature njihove matične države javno podržale još u septembru.

Prvi je Pablo Ernandez de Kos, generalni direktor Banke za međunarodna poravnanja (BIS), institucije koju često nazivaju "bankom centralnih banaka". Pre toga bio je guverner Banke Španije od 2018. do 2024. godine.

Njegovu kandidaturu podržao je španski premijer Pedro Sančez u intervjuu za Blumberg 23. septembra. Time je Španija prvi put zvanično istakla kandidata za čelnu poziciju Evropske centralne banke.

Zanimljivo je da je podršku Ernandezu de Kosu pružio i lider španske opozicije Alberto Nunjez Feiho, i to u oktobru, uoči vanrednih izbora u toj zemlji.

Drugi ozbiljan kandidat je Klas Knot, koji je punih 14 godina bio na čelu holandske centralne banke, sve do 2025. godine.

Dan nakon što je Sančez podržao španskog kandidata, holandski premijer Rob Jeten izjavio je za Blumberg da bi Knot bio "idealan izbor" za veliki broj država.

Pored njih, u spekulacijama o mogućem nasledniku pominje se i bivši guverner Banke Francuske Fransoa Viler de Galo, koji je napustio tu funkciju u februaru. Kao jedno od mogućih imena ranije se pojavljivao i predsednik nemačke Bundesbanke Joahim Nagel.

Ne bira se samo predsednik ECB

Izbor novog predsednika Evropske centralne banke mogao bi da bude deo šireg dogovora o raspodeli najvažnijih funkcija u njenom izvršnom odboru.

Naime, u narednih pet meseci promeniće se čak tri od šest članova ovog tela.

Nemačka predstavnica Izabel Šnabel, zadužena za tržišne operacije ECB, odlazi na novu funkciju u Međunarodnom monetarnom fondu 3. januara, dok mandat glavnog ekonomiste ECB, Irca Filipa Lejna, ističe krajem maja naredne godine.

Zbog toga se očekuje da će evropske prestonice pregovarati o sve tri pozicije kao delu jedinstvenog kadrovskog dogovora.

Francuska bi, prema procenama, mogla da se usmeri na mesto glavnog ekonomiste ECB, umesto da insistira na još jednom francuskom predsedniku ove institucije. Španija, s druge strane, želi da ponovo dobije predstavnika u izvršnom odboru, nakon što je ove godine ostala bez mesta potpredsednika.

Izbor novog rukovodstva Evropske centralne banke tako će zavisiti ne samo od stručnih biografija kandidata već i od dogovora država članica o raspodeli uticaja u jednoj od najvažnijih finansijskih institucija Evropske unije.

(EUpravo zato)