Kada je nastupila, s početkom rata u Ukrajini, inflaciji mnogi nisu davali šanse da će toliko dugo opstati. Međutim, nakon rata u Ukrajini, kriza se nastavila i zbog rata na Bliskom istoku, pa je najnovija anketa koju je načinila agencija Rojters, a u kojoj je uključeno oko 500 ekonomista, nimalo optimistična.
Rizik da inflacija u svetskoj ekonomiji ostane povišena duže nego što se očekivalo sve je veći, a većina ispitanih smatra da su povećane procene inflacije, dok je snižena prognoza privrednog rasta, pre svega zbog čitave sage na Bliskom istoku i rata koji utiče na cene energenata.
Istraživanje je sprovedeno tokom jula meseca, a rezultat je jednostavan - ekonomisti su povećali ovogodišnje prognoze inflacije za 39 od 50 najvećih svetskih ekonomija u odnosu na april, dok su prognoze privrednog rasta smanjene za 32 zemlje.
Slični rezultati očekuju se i naredne godine, kada su prognoze inflacije povećane za 37 ekonomija, dok je rast snižen za njih 21.
Rat na Bliskom istoku
Nemiri koji se odvijaju u zemljama Persijskog zaliva i otvaranje i zatvaranje Ormuskog moreuza zapravo čitavu situaciju čine teškom i komplikovanom. Najnovije zatvaranje moreuza podiglo je cenu nafte iznad 100 dolara po barelu, doduše nakratko, ali je time pojačana zabrinutost zbog inflacije.
U međuvremenu, cene nafte su pale sa prekidom američkih napada na Iran, ali i sa poslednjim padom cena, nafta je i dalje znatno skuplja nego pre početka rata, čak 20 odsto.
Glavni ekonomista Bank of America Research Klaudio Irigojen ocenio je da tržišta potcenjuju koliko bi inflacija mogla da potraje i upozorio da bi cena nafte mogla dodatno da raste.
Korekcija inflacije
Najveće korekcije prognoza inflacije zabeležene su među razvijenim ekonomijama, naročito u Evropi, Australiji i na Novom Zelandu. Istovremeno, prinosi na državne obveznice, koji odražavaju očekivanja u vezi sa inflacijom, ostaju povišeni. Prinos na desetogodišnje američke obveznice blizu je najvišeg nivoa od povratka Donalda Trampa u Belu kuću, uprkos tome što je Fed od tada tri puta smanjio kamatne stope.
Uprkos nepovoljnim kretanjima, prognoze globalnog privrednog rasta ostale su gotovo nepromenjene zahvaljujući snažnim ulaganjima u veštačku inteligenciju.
Anketa i dalje predviđa rast svetske ekonomije od 2,9 procenata ove godine i 3,1 odsto u 2027. godini. Ostale svetske ekonomije, suočile su se sa slabijim prognozama, posebno zemlje Persijskog zaliva pogođene ratom, dok se za evrozonu sada očekuje rast od svega 0,5 odsto ove godine, uz oporavak na 1,2 odsto u 2027.
(EUpravo zato/Biznis.rs)