Elita krije više nego pola čovečanstva zajedno! Otkriveno kako milijarde nestaju u poreskim rajevima

Dok milijarde ljudi jedva sastavljaju kraj s krajem, najbogatiji sloj društva skriva bilione dolara van domašaja poreskih vlasti. Najnoviji podaci pokazuju dramatičan jaz između elite i ostatka sveta i upozoravaju da posledice takvog sistema već razaraju ekonomije i društva širom planete.
Biznismen posmatra grad iz kancelarije Foto: Shutterstock/Stockbusters

Neoporezovano bogatstvo koje najbogatiji ljudi drže na ofšor računima premašuje ukupnu imovinu najsiromašnije polovine čovečanstva, pokazuje najnovija analiza međunarodne organizacije Oxfam.

Prema njihovim procenama, tokom 2024. godine čak 3,55 biliona dolara bilo je sakriveno u poreskim rajevima i na neprijavljenim računima, što je dvostruko više od ukupnog bruto domaćeg proizvoda 44 najsiromašnije zemlje sveta.

Oko 80 odsto tog iznosa, odnosno 2,84 biliona dolara, nalazi se u rukama svega 0,1 odsto najbogatijih ljudi na planeti, što je približno jednako bogatstvu koje poseduje oko 4,1 milijarda najsiromašnijih. Još upečatljivije, čak 1,77 biliona dolara pripada ultra-bogatoj eliti od svega 0,01 odsto populacije.

Ova analiza objavljena je uoči deset godina od otkrivanja Panamskih papira, koji su prvi put razotkrili razmere skrivanja novca preko ofšor kompanija. Iz Oxfama upozoravaju da se situacija, uprkos tome, nije suštinski promenila.

Kako ističu, superbogati i dalje koriste poreske rajeve kako bi izbegli obaveze i sakrili imovinu, što ukazuje na hitnu potrebu za globalnom akcijom i pravednijim oporezivanjem ekstremnog bogatstva.

Rukovodilac poreske politike u Oxfamu, Kristijan Halum, naglašava da problem prevazilazi okvire "kreativnog računovodstva".

"Ovde se radi o moći i nekažnjivosti. Kada najbogatiji skrivaju ogromne sume novca, oni se praktično izdvajaju iz sistema koji važi za sve ostale. Posledice su ozbiljne,  javne institucije ostaju bez sredstava, nejednakost raste, a teret pada na obične građane", upozorio je on.

Iako je ukupan iznos novca u ofšor zonama porastao na procenjenih 13,25 biliona dolara u 2023. godini (što čini oko 12,5 odsto globalnog BDP-a), deo koji izmiče oporezivanju blago je smanjen zahvaljujući međunarodnim merama poput automatske razmene finansijskih informacija uvedene 2016. godine.

Ipak, i dalje se radi o ogromnoj sumi, oko 3,2 odsto svetskog BDP-a.

Zbog toga Oxfam apeluje na vlade širom sveta da pojačaju saradnju u borbi protiv poreskih rajeva, unaprede transparentnost finansijskih tokova i uvedu veće poreze za najbogatije, posebno za multimilionere i milijardere.

(M.A./EUpravo zato/biznis.rs)