Inicijativa Jensa Špana (45, CDU), šefa parlamentarne grupe Unije, da se nejednaka raspodela bogatstva u Nemačkoj reši političkim merama, ponovo je pokrenula debatu o socijalnoj pravdi. Prema nemačkom Bildu, na njegovu izjavu brzo je odgovorio generalni sekretar SPD-a, Tim Klisendorf (34), koji je za Rajniše post rekao: "U Nemačkoj imamo ekstremnu nepravdu kada je u pitanju raspodela bogatstva". Ali da li je to zaista slučaj?
Podaci otkrivaju složenu sliku: dok su razlike u prihodima relativno umerene u međunarodnom poređenju, postoji ogroman jaz kada je u pitanju raspodela bogatstva.
Prihod: Nemačka u međunarodnom proseku
Jedan od ključnih indikatora za merenje nejednakosti je takozvani Džinijev koeficijent. On meri koliko je nejednako prihod raspoređen u društvu na skali od 0 (potpuna jednakost: svi imaju isti prihod) do 100 (maksimalna nejednakost: jedna osoba dobija sav prihod, a svi ostali ne dobijaju ništa).
Prema poslednjim podacima, Džinijev koeficijent za raspoloživi dohodak u Nemačkoj je oko 32. Ovo svrstava Nemačku u međunarodni prosek, što znači da je dohodak relativno ravnomerno raspoređen. Važno je napomenuti da se ovaj koeficijent odnosi na raspoloživi dohodak domaćinstava, tj. nakon odbitka poreza i doprinosa i uzimajući u obzir državne transfere kao što su dečji dodatak ili stambeni dodatak.
"Ovo jasno pokazuje da država značajno smanjuje razlike u prihodima preraspodelom od vrha ka dnu", objašnjava Ulrih Kater (57), glavni ekonomista u DekaBanci. Prema njegovim rečima, uprkos ponekad velikim razlikama u platama, država osigurava da raspoloživi dohodak domaćinstava bude na kraju relativno uravnotežen u međunarodnom poređenju.
Imovina: Dubok jaz između najbogatijih i ostalih
Međutim, situacija je potpuno drugačija kada se posmatra imovina. Razlike su ovde dramatično veće.
Džinijev koeficijent za neto vrednost u Nemačkoj je oko 68, što je znatno više nego za dohodak. Kao rezultat toga, relativno mali deo stanovništva poseduje ogroman udeo u ukupnom bogatstvu.
Konkretno, deset procenata najbogatijih domaćinstava poseduje više od polovine sve imovine u Nemačkoj. S druge strane, donja polovina stanovništva zajedno poseduje manje od pet procenata ukupnog bogatstva.
Koji su uzroci takve nejednakosti?
Nekretnine
Jedan od glavnih razloga je niska stopa vlasništva nad nekretninama. Samo oko 44 procenta Nemaca živi u sopstvenoj kući ili stanu. U zemljama poput Španije ili Italije, ovaj procenat prelazi 70 procenata.
"Pošto su nekretnine najvažniji oblik stvaranja bogatstva u mnogim zemljama, u Nemačkoj se na ovaj način stvara manje bogatstva", ističe Kater.
Nasleđe
Bogatstvo u Nemačkoj često ostaje u okviru iste porodice i prenosi se sa generacije na generaciju. Ovo je posebno očigledno u porodičnim preduzećima, koja čine značajan deo privatne imovine. U slučaju nasleđivanja, ona su ponekad oslobođena poreza. Razlog leži u zaštiti radnih mesta; naslednici velikih kompanija (vrednih preko 26 miliona evra) mogu da zatraže poresko oslobođenje do 100 procenata kako ne bi morali da prodaju akcije u kompaniji da bi platili porez na nasledstvo. Ulrih Kater upozorava na opasnosti ishitrenih rešenja.
"Svako ko pokušava da reši ovaj problem neophodnom reformom poreza na nasledstvo ili imovinu, dok istovremeno primorava srednje preduzetnike da prodaju akcije samo da bi platili porez, ugrožava kičmu naše ekonomije".
(EUpravo zato/Poslovni)