Dugu i mukotrpnu borbu vode žene širom sveta za ravnopravnost sa muškim polom i tragaju za ravnopravniji položaj na radnom mestu. Ali, u pojedinim državama, njihovo pravo da rade izvan kuće, i dalje zavisi od zakona, društvenih normi i odluke supruga.
Uklanjanje prepreka koje ženama otežavaju ili onemogućavaju da se zaposle, pomoglo bi i ženama, ali i povećanju dohotka po stanovniku za oko za oko 20 odsto, procenjuje Svetska banka u novom istraživanju.
Zbog njihovog slabog angažovanja na tržištu rada, siromašnija postaju čitava domaćinstva, ali i nacionalne ekonomije, pokazuje analiza britanskog nedeljnika The Economist.
Ekonomska samostalnost menja odnose u porodici
U onim porodicama u kojima žena ima sopstvenu zaradu, menja se i raspodela moći unutar domaćinstva u pogledu toga da imaju veći uticaj na donošenje porodičnih odluka. Njihov uticaj raste pri donošenju odluka o raspodeli kućnog budžeta, svakodnevnim troškovima i načinu na koji provode svoje vreme.
Jasno je da plata ženama ne donosi samo novčanu naknadu, već je i reč o doprinosu koji uspostavlja ravnopravnije odnose unutar porodice.
Pravna jednakost
Prvi korak ka većem zapošljavanju žena jeste promena zakona, a prema procenama Svetske banke, oko 540 miliona žena živi u zemljama u kojima formalna jednakost žena i muškaraca pred zakonom još nije ostvarena.
Izuzetno pozitivan primer brzih promena jeste Saudijska Arabija, gde su reforme uticale na tržište rada, pa sada žene u Saudijskoj Arabiji mogu da rade i voze. Tako se udeo žena u radnoj snazi gotovo udvostručio, sa 18 odsto 2010. godini na 34 odsto.
U mnogim državama, zakoni nisu jedina prepreka, a na odluku žena utiču i očekivanja porodice i zajednice.
Samo petina žena na tržištu rada
U južnoj Aziji svega oko trećine žena učestvuje na tržištu rada, dok je na Bliskom istoku i u severnoj Africi zaposlena ili aktivno traži posao tek približno petina žena. Razlike između liberalnijih i patrijarhalnijih društava posebno su vidljive kada se posmatra udeo prihoda od rada koji pripada ženama.
U Francuskoj je taj udeo od 1990. godine povećan sa 35 na 44 odsto. U Pakistanu je u istom periodu porastao sa svega 1,5 na devet odsto, što je i dalje veoma nizak nivo.
Novac može da promeni i najkonzervativnije stavove
Finansijski interes može da utiče na promene čak i u onim, najkonzervativnijim sredinama, dodatna zarada često menja stav porodice.
Ekonomisti ovu pojavu opisuju kao kompromis između porodične časti i prihoda, jer onog trenutka kada potencijalna zarada žene postane dovoljno važna za kućni budžet, protivljenje njenom radu počinje da slabi.
Veće zapošljavanje žena zato nije samo pitanje ravnopravnosti, već predstavlja i jednu od najvećih neiskorišćenih ekonomskih prilika za zemlje sa niskim učešćem žena na tržištu rada.
Važno je da neko pokrene promene
Prva žena iz konzervativne sredine koja pronađe posao, olakšaće ostalim ženama iz okoline. Jedan eksperiment koji je sproveden u Indiji, pokazao je da su muškarci spremniji da prihvate posao svojih supruga ukoliko vide da žene koje poznaju već rade.
Dodatne mere zaštite mogu da ubrzaju ovu promenu, jedan od primera je organizovanje prevoza namenjenog ženama koje se kasno vraćaju sa posla.
Škole, nevladine organizacije, kompanije i državne institucije takođe mogu da utiču na stavove zajednice i povećaju poverenje u bezbednost zaposlenih žena.
(EUpravo zato/Blic)