Danska se priprema za moguće buduće pandemije novim sveobuhvatnim planom koji obuhvata sve vrste zaraznih bolesti.
Ovo je prvi nacionalni pandemijski plan od 2013. godine, kada je donet plan za grip. Danska zdravstvena uprava sada ne razmatra samo pretnje poput ptičjeg gripa, već i sve ozbiljne zdravstvene rizike, uključujući potencijalna izbijanja Mpox-a, virusa Warburg, Zika virusa ili ebole.
"Pre deset godina svi su mislili da je grip najveća pandemijska pretnja. Danas znamo mnogo više, pa je naš novi plan univerzalan i pokriva sve velike zdravstvene rizike povezane sa zaraznim bolestima", izjavila je Kristine Mol Harbo, načelnica odeljenja u Danskoj zdravstvenoj upravi za Euractiv. Ona je dodala da je ovakav pristup u skladu sa preporukama Svetske zdravstvene organizacije (SZO) i Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).
"Iz pandemije COVID-19 mnogo smo naučili. Na primer, u kriznim situacijama od ključne je važnosti koordinacija i pravovremena razmena informacija među svim akterima. Ovu koordinaciju treba dodatno učvrstiti, a važno je i da odluke budu transparentne i utemeljene na znanju različitih stručnjaka", rekla je Harbo.
Ove godine se navršava pet godina od kada je 27. februara 2020. u Danskoj potvrđen prvi slučaj COVID-19.
Fleksibilan pristup
Prema Danskoj zdravstvenoj upravi, prve godine pandemije pokazale su da su danske regije i opštine bile sposobne da se prilagode i odgovore na krizu.
"Ipak, iako smo stekli dragoceno iskustvo tokom pandemije, znamo da nije moguće unapred napraviti detaljan plan za sledeću bolest. Svaka nova infekcija može se širiti na drugačiji način i pogađati različite grupe ljudi", objasnila je Harbo.
Zbog toga novi pandemijski plan nije precizan vodič za svaki pojedinačni korak, već okvir koji omogućava zajedničko i usklađeno delovanje svih relevantnih institucija.
Iako je plan fleksibilan, definiše nekoliko osnovnih principa. Na primer, mere za suzbijanje zaraze moraju biti srazmerne riziku. To znači da prilikom donošenja odluka treba uzeti u obzir ne samo pretnju, već i moguće negativne posledice mera.
Još jedan ključni princip je princip predostrožnosti. On ne podrazumeva pasivnost, već upravo suprotno – pravovremenu reakciju.
"Ovaj princip znači da što manje informacija imamo, to moramo biti oprezniji. Svaka odluka mora biti pažljivo promišljena i prilagođena konkretnoj situaciji i karakteristikama bolesti", pojasnila je Harbo.
Plan takođe naglašava važnost zaštite ranjivih grupa, poput starijih osoba, trudnica, dece i marginalizovanih zajednica.
Za celokupnu zdravstvenu pripravnost odgovorno je Ministarstvo unutrašnjih poslova i zdravlja, dok Danska zdravstvena uprava koordinira različite aktere i sarađuje sa regionalnim vlastima kako bi osigurala da postoje neophodni kapaciteti. Novi strateški okvir prati i niz specifičnih smernica, uključujući regionalne planove za hitne situacije.
Pouke iz prošlosti
U januaru 2021. parlamentarna komisija sprovela je istragu o danskom odgovoru na COVID-19 u proleće 2020. i utvrdila da je kabinet premijera bio duboko uključen u donošenje odluka od samog početka.
Komisija je tada preporučila osnivanje stalnog tela za sprovođenje epidemijskih i pandemijskih mera, nezavisnog savetodavnog medicinskog panela i veću transparentnost u davanju zdravstvenih preporuka vladi tokom kriza.
Kasnije, u junu 2022, Državna revizorska služba Danske objavila je izveštaj u kojem je navela da Ministarstvo zdravlja i regionalne vlasti nisu bile adekvatno pripremljene za pandemiju COVID-19.
Iako su pojedine regije pripremile planove za proširenje kapaciteta i obezbedile krevete za pacijente, revizija je pokazala da je postojala značajna slabost u mogućnosti povećanja kapaciteta intenzivne nege i obezbeđivanja zaštitne opreme.
Danska zdravstvena uprava sada tvrdi da je ove propuste uzela u obzir prilikom izrade novog pandemijskog plana.
(EUpravo zato/Euractiv)