Jednostavan test iz kapi krvi, koji se uzima ubodom u prst i može se obaviti kod kuće, pokazao je veliki potencijal za rano otkrivanje Alchajmerove bolesti, pokazuje novo istraživanje sprovedeno u više evropskih zemalja.
Prema rezultatima studije, ova metoda bi mogla da omogući dijagnostikovanje bolesti u njenim ranim fazama, znatno pre nego što se simptomi u potpunosti ispolje.
Iako test još uvek nije dostupan za kliničku upotrebu, istraživači smatraju da bi u budućnosti mogao da omogući ljudima da sami uzmu uzorak krvi kod kuće i pošalju ga u laboratoriju, čime bi se smanjile prepreke za testiranje najčešćeg oblika demencije.
Istraživanje su predvodili američki institut Banner Health i Univerzitet u Ekseteru, a u studiji je učestvovalo 337 ispitanika iz sedam istraživačkih centara u Danskoj, Italiji, Španiji, Švedskoj i Velikoj Britaniji.
U uzorku su bili ljudi bez kognitivnih smetnji ili sa blagim oštećenjima, osobe obolele od demencije, kao i odrasli sa Daunovim sindromom, koji imaju povećan genetski rizik od razvoja Alchajmerove bolesti.
Istraživači su uzimali nekoliko kapi krvi iz prsta ispitanika, koje su zatim sušene na posebnoj kartici i upoređivane sa rezultatima standardnih krvnih analiza i ispitivanja cerebrospinalne tečnosti. Rezultati, objavljeni u časopisu Nature Medicine, pokazali su da se ključni biomarkeri korišćeni u ovom testu gotovo u potpunosti poklapaju sa onima dobijenim tradicionalnim metodama, uz tačnost od 86 odsto u prepoznavanju promena povezanih sa bolešću.
Studija se fokusirala na tri važna biomarkera u krvi: protein p-tau217, koji predstavlja glavni pokazatelj Alchajmerove bolesti, GFAP kao marker zapaljenja mozga, i NfL, koji ukazuje na oštećenje nervnih ćelija.
"Ovo otkriće bi moglo iz temelja da promeni način na koji sprovodimo istraživanja Alchajmerove bolesti, jer pokazuje da se isti biomarkeri koje lekari koriste za dijagnostiku mogu meriti iz jednostavnog uzorka krvi uzetog ubodom u prst, čak i u kućnim ili udaljenim uslovima", izjavio je Nikolas Ešton, vodeći autor studije i direktor programa za biomarkere u kompaniji Banner Health.
On je naglasio da je klinička primena još uvek udaljena nekoliko godina, ali da ovo istraživanje otvara vrata novim studijama koje ranije nisu bile moguće, uključujući ispitivanja na širim i manje zastupljenim grupama stanovništva, kao i sprovođenje velikih skrining programa.
Prema podacima Evropskog saveta za mozak, trenutno oko sedam miliona ljudi u Evropi živi sa Alchajmerovom bolešću, a očekuje se da će se taj broj udvostručiti do 2030. godine.
Istraživači podsećaju da se danas najčešće koriste snimanja mozga i analize kičmene tečnosti, koje su invazivne, skupe i dostupne samo u specijalizovanim zdravstvenim ustanovama.
"Krećemo se ka budućnosti u kojoj svako, bez obzira na to gde živi, može da doprinese razumevanju bolesti mozga. Ovo nije samo tehnički napredak, već potpuna promena načina na koji se sprovode neurološka istraživanja", izjavila je profesorka En Korbet sa Univerziteta u Ekseteru, jedna od autorki studije.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)