Krvni test koji spašava živote: PSA skrining smanjuje smrtnost od ove vrste raka

Novo istraživanje otkriva da redovan PSA test, koji meri nivo specifičnog antigena prostate u krvi, značajno smanjuje rizik od smrtnog ishoda od raka prostate. Iako skrining može dovesti do preterane dijagnostike, stručnjaci ističu da redovni testovi mogu spasiti jedan život na svakih 456 pozvanih muškaraca.
Ilustracija: Analiza krvi Foto: New Africa/Shutterstock

Novo istraživanje pokazuje da skrining na rak prostate značajno smanjuje rizik od smrtnog ishoda od ove bolesti u narednim decenijama.

Testiranje se zasniva na merenju nivoa specifičnog antigena prostate (PSA) u krvi muškaraca. Ako rezultati pokažu odstupanja, lekari obično preporučuju biopsiju i dodatne analize kako bi se potvrdila dijagnoza raka prostate.

Studija, objavljena u časopisu New England Journal of Medicine, ukazuje da PSA testovi mogu spasiti živote, ali upozorava i na rizik od preteranog i nepotrebnog testiranja.

Istraživanje je započeto 1993. godine s ciljem da se prati uticaj PSA testiranja na smrtnost od raka prostate širom Evrope, počevši od Holandije i Belgije.

Kasnije su se pridružili medicinski centri iz Francuske, Finske, Italije, Španije, Švedske i Švajcarske.

Ukupno je u studiju uključeno više od 162.000 muškaraca uzrasta od 55 do 69 godina, nasumično podeljenih u dve grupe: jedna je redovno pozivana na PSA testove, dok druga nije primala pozive za skrining.

Nakon prosečno 23 godine praćenja, muškarci koji su redovno testirani češće su dijagnostikovani s rakom prostate, ali su imali 13% manji rizik od smrti od bolesti.

Istraživači su zaključili da je jedan život spašen za svakih 456 muškaraca pozvanih na skrining, odnosno za svakih 12 dijagnostikovanih slučajeva raka prostate.

Stručnjaci napominju da skrining muškaraca bez simptoma može smanjiti rizik od smrtnog ishoda, ali da se značajne koristi javljaju tek nakon dugog vremenskog perioda, jer rak prostate sporo napreduje.

Međutim, masovno testiranje može imati i nedostatke.

Neki niskog stepena tumori rastu toliko sporo da nikada ne izazovu zdravstvene probleme, pa njihovo otkrivanje može izazvati nepotreban strah i agresivno lečenje.

U poslednjih nekoliko godina lekari predlažu da se niskog stepena rak prostate, čest kod starijih muškaraca i ograničen na prostatu, klasifikuje drugačije, kako ne bi izazvao nepotrebnu terapiju.

"Mnogi od otkrivenih tumora možda ne bi imali koristi od lečenja, ali pacijenti bi bili izloženi terapiji i neželjenim efektima, uključujući promene koje mogu značajno uticati na život, poput erektilne disfunkcije", kaže Veru Kasivisvanatan, vanredni profesor urologije na University College London.

Rak prostate spada među najčešće vrste raka u svetu, a broj slučajeva očekuje se da će rasti u narednim decenijama.

U Evropskoj uniji je 2022. godine registrovano oko 330.000 novih dijagnoza.

Autori studije ističu da strategije za skrining raka prostate u budućnosti treba da kombinuju prednosti redovnog PSA testiranja uz minimiziranje rizika od preterane dijagnostike.

(M.A./EUpravo zato/euronews.com)