Danska vlada najavila je da će isplatiti odštetu Grenlandkama kojima je bez njihovog znanja ili pristanka ugrađivana kontracepcija.
Prošle godine 143 žene sa Grenlanda, koje tvrde da su im spirale ugrađene nasilno još od šezdesetih godina, tužile su Dansku, odgovornu za zdravstveni sistem Grenlanda sve do 1992. godine. Zvanična kampanja, koju je Danska decenijama sprovodila, imala je cilj da kontroliše rast populacije na Grenlandu sprečavanjem žena da zatrudne.
Premijerka Mete Frederiksen u avgustu se javno izvinila, poručivši da prošlost ne može da se promeni, ali da "možemo da preuzmemo odgovornost". Još uvek nije poznato koliko će žena dobiti novčanu naknadu.
Dok se sudski proces odnosi na 143 žene, medijske istrage i nedavni izveštaj naručen od vlade otkrili su da su hiljade Grenlandki bile pogođene ovom praksom. Nezavisni izveštaj danskih i grenlandskih univerziteta pokazao je da je do kraja 1970. najmanje 4.070 žena i devojčica dobilo spirale, iako "tačan broj nije poznat". "To znači da je gotovo svaka druga žena sa Grenlanda u reproduktivnom dobu bila podvrgnuta tom postupku", naveli su istraživači.
Zabeleženo je 410 slučajeva ugradnje spirale, među kojima 349 sa zdravstvenim komplikacijama, a podaci su prikupljeni na osnovu ličnih svedočenja, medicinske dokumentacije i istorijskih izvora. Jedna žrtva prisetila se da joj je spirala ugrađena sa svega 12 godina, dok je bila u internatu.
"Direktor škole je došao i rekao da svi moramo u bolnicu. Niko nam ništa nije objasnio, niti smo dobili bilo kakve informacije", ispričala je ona.
Autori izveštaja navode da je praksa mogla biti u suprotnosti sa danskim zakonima i međunarodnim standardima ljudskih prava, ali su istakli da konačnu reč o tome mora dati sud.
Žrtve će biti obeštećene
Premijerka Frederiksen u ponedeljak je nagovestila da će žrtve biti obeštećene, pred sastanak sa grenlandskim liderom Jens-Frederikom Nilsenom, poručivši da Danska "može da stvori uslove za pomirenje s prošlošću". Vlada Danske planira osnivanje "fonda za pomirenje" iz koga će biti isplaćene pojedinačne odštete Grenlandkama koje su bile izložene sistemskoj diskriminaciji, uključujući i one koje su nasilno dobijale kontracepciju.
Žrtve koje učestvuju u tužbi traže ukupnu odštetu od skoro 43 miliona danskih kruna (oko 5,8 miliona evra). Vlade Danske i Grenlanda planiraju i zajedničko izvinjenje u glavnom gradu Nuuk, na događaju organizovanom uz predstavnike žrtava.
Frederiksen se do sada dvaput izvinila Grenlandu zbog istorijskih zloupotreba danskih vlasti, ali nikada ranije nije ponudila finansijsku nadoknadu. U drugom slučaju, poznatom kao Projekat "Deca Grenlanda", 22 dece su bila oduzeta porodicama i poslata u Dansku, gde su, kako je premijerka rekla 2020. godine, "bila primorana da postanu Danci".
Advokati koji su obezbedili izvinjenja od njene administracije trenutno rade na novim slučajevima, među kojima su i oni koji se odnose na 26 Grenlandaca rođenih bez prava na prezime ili nasledstvo svojih očeva, kao i na sporne usvajanja dece iz Grenlanda u Dansku.
Istraživači ocenjuju da su javna izvinjenja vlade otvorila put žrtvama državne represije da zatraže i finansijsku odštetu.
(EUpravo zato/Euronews)