Predstojeća košarkaška utakmica Srbije i Finske na Evropskom prvenstvu nije samo sportski događaj i utakmica koja nas vodi u narednu fazu takmičenja, na putu ka željno iščekivanoj medalji. To je i povod da se podsetimo na veze dve zemlje koje traju već gotovo ceo vek.
Diplomatski odnosi Beograda i Helsinkija razvijali su se kroz različite istorijske epohe, od Kraljevine Jugoslavije, preko SFRJ i SRJ, sve do današnje Republike Srbije i danas predstavljaju stabilan okvir za politički dijalog i ekonomsko partnerstvo.
Dok će se na parketu voditi sportska borba, odnosi Srbije i Finske nastavljaju da rastu u duhu partnerstva, uzajamnog poštovanja i evropskih vrednosti.
Dug kontinuitet prijateljskih odnosa koji traje
Diplomatske veze uspostavljene su 7. avgusta 1929. godine, kada je Finska otvorila odnose sa tadašnjom Kraljevinom Jugoslavijom. Tokom socijalističkog perioda saradnja je dobila na značaju, Finska, kao neutralna zemlja tokom Hladnog rata, bila je prirodan sagovornik Jugoslaviji, predvodnici Pokreta nesvrstanih.
U to vreme ostvarene su i brojne posete na najvišem nivou, predsednik Finske Urho Kekkonen posetio je Jugoslaviju četiri puta, dok je Josip Broz Tito dva puta bio u Helsinkiju.
Nakon raspada Jugoslavije i burnih devedesetih, odnosi su se nastavili u složenim okolnostima međunarodnih sankcija, ali nikada nisu bili prekinuti.
Posebno se pamti uloga predsednika Finske Martija Ahtisarija, koji je 1999. godine imao posredničku ulogu u pregovorima o kosovskom pitanju.
U poslednjih nekoliko godina zabeležen je intenzivan politički dijalog između dve države. Obeležavanje 90 godina diplomatskih odnosa 2019. godine, kroz zajedničku izložbu u Arhivu Jugoslavije u Beogradu, bio je simbol stabilnosti i trajanja saradnje.
Novi zamah dobili su kontakti na visokom nivou, susreti ministara spoljnih poslova, poput onih između Ivice Dačića i finskih kolega Peke Havista i Elinine Valtonen, potvrđuju spremnost na jačanje partnerstva.
Srbija i Finska sarađuju i u okviru međunarodnih foruma, a zajednički interes ogleda se u podršci evropskim integracijama i očuvanju regionalne stabilnosti.
Ekonomska saradnja i budući projekti
Ekonomski odnosi razvijaju se stabilno, sa velikim potencijalom za rast. Finske kompanije prepoznaju Srbiju kao atraktivno tržište, posebno u oblastima informacionih tehnologija, energetike i održivih rešenja. Srbija, sa svoje strane, nudi konkurentnu radnu snagu i rastući privredni ambijent.
Jedna od važnih tačaka u narednim godinama biće Expo 2027 u Beogradu, gde se očekuje i prisustvo finskih investitora. Ovaj projekat, vredan oko 17 milijardi evra, otvara prostor za nove oblike saradnje i dodatno povezivanje dve privrede.
Ispletene neraskidive veze na polju umetnosti
Veze između Srbije i Finske nisu se razvijale samo na diplomatskom i političkom planu, već i kroz bogatu kulturnu i umetničku saradnju, festivalima, koncertima i pozorišnim događajima.
Finsko-srpski umetnici, Vuk i Uki Ovaskainen, održali su 2019. godine koncert u Beogradu povodom završetka finskog predsedavanja EU. Program je obuhvatao dela kompozitora Brahmsa, Šumana i Sibeliusa, a događaj je organizovao ArtLink uz podršku Ambasade Finske i Delegacije EU.
Vuk Ovaskainen, violončelista, laureat je ArtLink nagrade "Najperspektivniji mladi muzički umetnik u Srbiji", a u programima ArtLinka nastupa od 2013. godine, kao solista, član "ArtLink mladih virtuoza" i "ArtLink zapadno balkanskog seksteta".
Uki Ovaskainen, godinama je mentor u mnogim programima ArtLink za mlade talente, pijanista koji nastupa na festivalima u mnogim evropskim gradovima.
Ovaj koncert predstavlja primer kako muzika postaje most između kultura, omogućavajući razmenu umetničkih vrednosti i jačanje prijateljskih veza između dva naroda.
"Serbian Film Showcase Festival" u Helsinkiju, koji se održava od 2011. godine, predstavlja savremenu srpsku kinematografiju u Finskoj i slovi kao značajan kulturni događaj. Organizacija pripada Srpsko-finskoj asocijaciji, Ambasadi Srbije u Helsinkiju, Filmskom centru Srbije i Gradu Helsinkiju.
Festival je važna platforma za predstavljanje autorskih dokumentaraca, igranih filmova i diskusija sa autorima, čime omogućava finskoj publici direktan uvid u savremenu srpsku filmsku scenu.
(EUpravo zato.rs)