Prema procenama Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD), ukoliko se sukobi i problemi u snabdevanju energentima nastave, između devet i 18 miliona ljudi moglo bi da se suoči sa glađu.
Iako je u poslednjih nekoliko godina zabeležen blagi napredak u smanjenju gladi, UN procenjuju da će do 2030. godine više od 500 miliona ljudi širom sveta i dalje živeti u uslovima hronične neuhranjenosti.
Ratovi podižu cene energije, đubriva i hrane
Predsednik IFAD-a Alvaro Lario upozorava da sukobi, poput rata u Ukrajini i nedavnih tenzija na Bliskom istoku, ozbiljno remete snabdevanje energentima, đubrivom i poljoprivrednim sirovinama.
Posledice najviše osećaju mali poljoprivrednici koji zavise od dizel goriva za navodnjavanje, obradu zemljišta i transport proizvoda do tržišta. Istovremeno, rast troškova proizvodnje dodatno utiče na poskupljenje hrane širom sveta.
"Živimo u periodu sa najvećim brojem oružanih sukoba u savremenoj istoriji. Gde god izbije konflikt, rastu glad, raseljavanje stanovništva i broj izbeglica", upozorio je Lario.
Zdrava ishrana postaje sve skuplja
Izveštaj UN pokazuje da je prosečna dnevna cena zdrave ishrane na globalnom nivou porasla sa 3,44 na 4,28 dolara po osobi (izraženo prema paritetu kupovne moći).
Najskuplja zdrava ishrana beleži se u Latinskoj Americi i na Karibima, dok najveći deo troškova otpada na namirnice poput mesa, mlečnih proizvoda, voća i povrća.
Na rast cena utiču i prerada hrane, logistika i transport, koji čine oko 40 odsto ukupnih troškova. Upravo su ovi segmenti posebno osetljivi na poremećaje izazvane ratovima i prekidima u lancima snabdevanja.
Stručnjaci zato pozivaju na veća ulaganja u infrastrukturu, sisteme za navodnjavanje, skladištenje i rashladne lance, kako bi se smanjili troškovi proizvodnje i distribucije hrane.
Klimatske promene dodatno pogoršavaju situaciju
Pored ratova, sve veći pritisak na prehrambene sisteme stvaraju i klimatske promene.
Poplave, dugotrajne suše i ekstremne vrućine sve češće ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju, zbog čega UN upozoravaju da vlade moraju više da ulažu u prilagođavanje klimatskim promenama, a ne samo u saniranje posledica elementarnih nepogoda.
Prema procenama IFAD-a, oko trećina svetskog stanovništva i dalje ne može da priušti zdravu ishranu, dok u najsiromašnijim državama taj udeo dostiže čak 77 odsto.
Afrika najveće žarište gladi
Izveštaj pokazuje da je Afrika postala region sa najvećim brojem gladnih ljudi, prvi put nadmašivši Aziju. Procene govore da bi do 2030. godine gotovo 60 odsto svih hronično neuhranjenih ljudi na svetu moglo da živi upravo na afričkom kontinentu.
Ujedinjene nacije upozoravaju da će bez većih ulaganja u poljoprivredu, infrastrukturu i otpornije prehrambene sisteme, ratovi, energetska kriza i klimatske promene nastaviti da ugrožavaju globalnu bezbednost hrane i povećavaju rizik od gladi širom sveta.
(M.A./EUpravo zato/eurones.com)