Stariji nisu teret, već pokretači promena: Kako društvo brine o svojim najiskusnijim članovima?

Međunarodni dan starijih osoba, koji se svake godine obeležava 1. oktobra širom sveta i u Srbiji, podseća nas na važnost poštovanja, podrške i brige o starijim članovima našeg društva. Ovaj dan ustanovljen je 1990. godine Rezolucijom Generalne skupštine UN-a, sa ciljem da se istakne značaj uloge starijih ljudi i osigura njihovo dostojanstveno starenje.
Penzioneri u Austriji Foto: Koapan/Shutterstock

Ovogodišnje, 35. obeležavanje Međunarodnog dana starijih osoba održava se pod temom "Starije osobe - pokretačka snaga lokalnih i globalnih akcija: naše težnje, naš napredak, naša prava", i stavlja akcenat na to da stariji nisu pasivni posmatrači, već aktivni učesnici u društvenim, ekonomskim i kulturnim promenama.

Iskustvo kao ključna vrednost

Znanje i životno iskustvo koje starije osobe poseduju sve se više prepoznaje kao važan resurs.

Bilo da je reč o zdravlju, finansijskoj pismenosti, prenosu vrednosti, razvoju zajednice ili očuvanju ljudskih prava, stariji imaju kapacitet da doprinesu, ali samo ako im se za to pruži prilika.

Ovogodišnja kampanja podseća da su upravo stariji ljudi igrali ključne uloge u kriznim vremenima, od ekonomskih recesija do pandemija, kao stubovi porodične i društvene podrške.

Njihovo uključivanje u donošenje odluka na lokalnom i globalnom nivou, bilo kao savetnici, volonteri ili aktivni učesnici, od suštinskog je značaja za pravednije i otpornije društvo.

Zajednička odgovornost - globalna i lokalna

Obeležavanje Dana starijih osoba zasniva se na Političkoj deklaraciji i Madridskom međunarodnom akcionom planu o starenju iz 2002. godine, koji promovišu ideju društva za sve generacije.

Glavne poruke ovog plana su:

  • aktivno uključivanje starijih u društveni i ekonomski razvoj,
  • unapređenje zdravlja i blagostanja u starosti,
  • stvaranje okruženja koje podržava dostojanstveno starenje.

Brojevi koji govore mnogo

Statistika ne ostavlja prostor za ignorisanje: danas u svetu živi oko 700 miliona ljudi starijih od 60 godina, a do 2050. godine taj broj će porasti na čak 2 milijarde, što će činiti više od petine svetske populacije.

To znači da će gotovo svaki peti stanovnik planete biti starija osoba, a to je demografski trend koji zahteva temeljne promene u politici, zdravstvu, urbanizmu i kulturi rada.

U Srbiji, takođe, raste broj starijih od 65 godina, koji već sada čine oko 22% stanovništva.

To nas obavezuje da još ozbiljnije pristupimo planiranju politika starenja i obezbedimo da starije osobe ne budu marginalizovane, već ravnopravno uključene u društvo.

Vreme je za promenu pogleda

Iako se često govori o starenju kao izazovu, ovogodišnja tema nas podseća da starenje može biti i prilika, ali samo ako promenimo perspektivu.

Neophodno je uložiti u međugeneracijsku solidarnost, digitalnu pismenost starijih, zdravstvenu negu i infrastrukturu koja omogućava aktivno starenje.

U fokusu mora biti i borba protiv diskriminacije po osnovu starosti - ejdžizma- koji često starije osobe stavlja u poziciju bespomoćnosti ili zanemarenosti.

Dostojanstveno starenje nije privilegija - to je pravo!

Obeležavanjem Međunarodnog dana starijih osoba, podsećamo sebe i druge da je briga o starijima merilo humanosti jednog društva.

Oni su naši roditelji, bake i deke, naši mentori, naši sugrađani. Njihov glas mora da se čuje, njihova prava da se poštuju, a njihova vrednost da se prepozna, ne samo 1. oktobra, već svakog dana.

(M.A./EUpravo zato)