Zdravlje počinje u ustima: Šta desni otkrivaju o stanju celog organizma?

Krvarenje desni nije samo problem oralne higijene. Hronična upala u ustima povezuje se sa povećanim rizikom od bolesti srca, dijabetesa, respiratornih oboljenja, pa čak i demencije. Naučnici još istražuju prirodu tih veza, ali jedno je jasno: zdravlje desni zaslužuje mnogo više pažnje nego što mu obično posvećujemo. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

Kada razmišljamo o zdravlju zuba i desni, najčešće mislimo na osmeh, svež dah i odlazak kod stomatologa kada se pojavi bol. Međutim, stanje u našim ustima je mnogo šire pitanje od lokalnog problema. Desni su deo složenog biološkog sistema, a procesi koji se u njima odvijaju su povezani sa zdravljem čitavog organizma.

Prema tekstu objavljenom na portalu Harvard Health Publishing, parodontalna bolest, odnosno oboljenje tkiva koje okružuje i podupire zube, povezuje se sa većim rizikom od nekoliko ozbiljnih hroničnih bolesti. Iako nauka još nema konačan odgovor na pitanje da li je ova veza direktno uzročno-posledična, sve je više razloga da se zdravlje desni posmatra kao važan deo brige o sebi.

U ustima se odvija neprekidna borba

U našim ustima nastanjen je čitav ekosistem mikroorganizama, poznat kao oralni mikrobiom. Tu žive različite vrste bakterija koje kada su u ravnoteži, uglavnom ne predstavljaju pretnju zdravlju.

Problem nastaje kada se ta ravnoteža naruši. Bakterije koje doprinose razvoju bolesti tada se ubrzano razmnožavaju i pokreću upalnu reakciju u tkivu desni.

Važno je da se razume kako štetu ne izazivaju samo same bakterije. Značajnu ulogu ima i naš imuni sistem i njegov odgovor. Kada organizam pokuša da suzbije infekciju, aktivira odbrambene mehanizme koji ukoliko upala traje dugo, štete i sopstveno tkivo.

U početku se problem ispoljava kao gingivitis, crvenilo, otok i krvarenje desni. Ako se upala ne leči, ona napreduje u parodontitis, ozbiljnije oboljenje koje razara tkiva i kost koja drži zube na mestu. U uznapredovalim slučajevima posledica može je gubitak zuba. Ali priča se ne završava u ustima.

Foto: Shutterstock

Kakva je veza između desni, srca i šećera u krvi?

Hronična upala nalazi se u središtu brojnih istraživanja o vezi između oralnog zdravlja i zdravlja srca. Osobe sa parodontalnom bolešću kako pojedina istraživanja pokazuju češće imaju sa kardiovaskularnim zdravljem.

Jedno od mogućih objašnjenja jeste da upalni procesi i bakterije iz desni doprinose širim upalnim procesima u organizmu. Ipak, još nije dovoljno jasno u kojoj meri sama bolest utiče na nastanak kardiovaskularnih problema.

Postoji i druga mogućnost: pojedini faktori rizika, poput pušenja, dijabetesa i nezdravih životnih navika, istovremeno doprinose i bolestima desni i bolestima srca. Zato se povezanost ne tumači automatski kao dokaz da parodontitis izaziva srčanu bolest. Ipak, ona predstavlja još jedan razlog da se upala desni ne zanemaruje.

Odnos između dijabetesa i parodontalne bolesti posebno je zanimljiv jer prema dostupnim saznanjima, može da funkcioniše u oba smera.

Osobe sa dijabetesom imaju povećan rizik od problema sa desnima, naročito kada nivo glukoze u krvi nije dobro regulisan. Istovremeno, hronična upala povezana sa parodontitisom otežava kontrolu šećera u krvi.

Briga o desnima nije zamena za terapiju dijabetesa, ali ona može da bude deo sveobuhvatne zdravstvene nege. Istraživanja ukazuju da uspešno lečenje parodontalne bolesti doprinosi boljoj kontroli glikemije kod nekih pacijenata.

Kako da sačuvamo zdrave desni?

Dobra vest je da postoje jednostavne navike koje mogu značajno da umanje rizik od bolesti desni.

Pranje zuba dva puta dnevno predstavlja osnovu oralne higijene. Jednako je važno svakodnevno čišćenje prostora između zuba koncem ili odgovarajućim interdentalnim četkicama, jer se upravo na tim mestima zadržavaju naslage koje obična četkica teško uklanja, kako savetuju stručnjaci.

Pušenje je jedan od značajnih faktora rizika. Ono povećava verovatnoću od razvoja parodontitisa i oporavka tkiva. Prestanak pušenja je važan korak i za oralno i za opšte zdravlje.

Foto: Shutterstock

Ishrana takođe ima svoju ulogu. Raznovrsna ishrana koja uključuje povrće, voće, mahunarke, orašaste plodove i izvore zdravih masti obezbeđuje hranljive materije potrebne za normalno funkcionisanje organizma. Namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama, poput masne ribe, takođe se proučavaju zbog mogućeg povoljnog uticaja na upalne procese.

I, možda najvažnije, redovne kontrole kod stomatologa omogućavaju da se problem otkrije pre nego što postane ozbiljan. Profesionalno uklanjanje naslaga i pravovremeno lečenje pomažu u očuvanju desni i zuba.

Krvarenje desni nije nešto na šta treba da se naviknemo

Desni koje često krvare, otiču ili su izrazito crvene su znak upale. Uznapredovali stadijumi bolesti uključuju i povlačenje desni, stvaranje gnojnih džepova, pomeranje zuba ili promena u načinu na koji proteze i mostovi naležu.

Ovi simptomi ne znače kako osoba ima ozbiljno parodontalno oboljenje, ali jesu razlog za pregled. Čekanje da se pojavi bol nije dobra strategija, jer bolest desni napreduje i bez izraženih simptoma.

Zdravlje se ne može svesti na jedan organ, jednu naviku ili jedan pregled. Na njega utiče niz međusobno povezanih procesa, a usta su jedan od delova organizma koji nam pružaju važne informacije.

Foto: Prevencija kao garancija

(EUpravo zato)