Svrab je jedan od najneprijatnijih simptoma atopijskog dermatitisa. Nekada je toliko intenzivan da osoba ne može normalno da spava, a češanje dodatno oštećuje barijeru kože, što dodatno pogoršava stanje.
Zbog toga se antihistaminicima pribegava u krajnjoj nuždi u nadi da će smiriti svrab. Ali postoji problem: svrab kod ekcema nije isti kao svrab kod alergijske reakcije. Upravo ta razlika objašnjava zašto antihistaminici kod atopijskog dermatitisa često ne daju očekivani rezultat.
Šta je pokazala nova analiza?
Istraživači su objavili sistematski pregled i meta-analizu 47 randomizovanih kliničkih ispitivanja u časopisu The BMJ. Njima je obuhvaćeno ukupno 6.230 dece i odraslih, uglavnom osoba sa umerenim do teškim atopijskim dermatitisom.
Istraživači su analizirali različite antihistaminike i posmatrali nekoliko važnih ishoda: težinu ekcema, intenzitet svraba, probleme sa spavanjem, kvalitet života i neželjene efekte. Rezultati su bili prilično jasni.
Antihistaminici jesu doveli do određenih poboljšanja simptoma, ali je ono bilo premalo da bi se smatralo klinički značajnim. Drugim rečima, lek može statistički da popravi rezultat, ali pacijent najverovatnije neće osetiti značajnu razliku.
Svrab se smanjio, ali nedovoljno
Kod osoba koje su uzimale antihistaminike, intenzitet svraba smanjen je za oko 0,9 poena na skali od 0 do 10. Na prvi pogled ovo zvuči kao poboljšanje. Međutim, istraživači su utvrdili da je za promenu koju bi pacijent zaista smatrao značajnom potrebno poboljšanje od oko 3 poena.
Zato autori zaključuju da antihistaminici verovatno imaju veoma mali efekat na svrab povezan sa atopijskim dermatitisom. Slična priča važi i za ekcem (širi pojam za zapaljenske procese kože). Na skali od 83 poena, antihistaminici su doveli do prosečnog poboljšanja od oko 1,87 poena, dok je za klinički primetnu promenu potrebno približno 8,2 poena.
Dakle, razlika postoji na papiru, ali je premala da bi predstavljala značajno olakšanje za većinu pacijenata.
Šta se dešava sa spavanjem?
Ovo je posebno zanimljivo. Često se antihistaminici kod ekcema koriste zato što neki od njih izazivaju pospanost. Ideja je jednostavna: ako lek uspava osobu, ona će lakše prespavati noć uprkos svrabu.
Međutim, nova analiza nije pronašla dovoljno pouzdane dokaze da antihistaminici zaista značajno popravljaju poremećaje spavanja povezane sa ekcemom.
To ne znači da sedativni antihistaminik neće pomoći osobi da zaspi. On može da izazove pospanost, ali uspavljivanje nije isto što i lečenje ekcema ili uklanjanje njegovog uzroka.
Američka akademija za dermatologiju navodi da se antihistaminici sa sedativnim dejstvom kod dece ponekad mogu koristiti kratkotrajno, kada intenzivan svrab ozbiljno remeti san, ali naglašava da oni ne leče sam ekcem niti zaustavljaju svrab koji je posledica atopijskog dermatitisa.
Stariji antihistaminici nose i cenu
Prva generacija antihistaminika, poput difenhidramina, poznata je po tome što prolazi u centralni nervni sistem i izazva pospanost. Nova analiza ukazuje da to nije jedina posledica: kod prve generacije antihistaminika zabeleženo je približno 66 dodatnih slučajeva kognitivnog oštećenja na 1.000 lečenih osoba.
Zabeleženi su i problemi poput pospanosti, slabije koncentracije, konfuzije ili problema sa pamćenjem.
Kod antihistaminika druge generacije rizik je uglavnom manji, ali nije potpuno isti kod svih lekova. U analizi nije otkrivena povezanost sa kognitivnim oštećenjem kod loratadina, dok je kod cetirizina i levocetirizina zabeležen mali porast rizika.
Zašto antihistaminici onda ne deluju na ekcem?
Da bi to razumeli, važno je znati da svrab kod atopijskog dermatitisa nije posledica histamina. Kod alergijske reakcije histamin ima veoma važnu ulogu i zato su antihistaminici korisni, na primer kod koprivnjače. Ali kod atopijskog dermatitisa svrab nastaje kroz mnogo složeniji proces koji uključuje upalu kože, oštećenu kožnu barijeru i različite signalne puteve nervnog sistema.
Zato blokiranje histamina samo po sebi često nije dovoljno. To objašnjava i zašto lek koji deluje na koprivnjaču ne mora značajno da pomogne kod svraba od ekcema.
Šta onda zaista ima smisla kod ekcema?
Cilj lečenja atopijskog dermatitisa nije samo da se "smiri svrab", već da se kontroliše upala i obnovi zaštitna funkcija kože. Zbog toga se u osnovu terapije ubrajaju redovna upotreba hidratantnih preparata i kada je potrebno, lekovi koji direktno deluju na upalu kože.
Smernice Američke akademije za dermatologiju među preporučenim lokalnim terapijama navode hidratantne preparate, lokalne kortikosteroide, inhibitore kalcineurina, kao i određene PDE-4 i JAK inhibitore. Istovremeno, smernice ne preporučuju rutinsku upotrebu antihistaminika za sam atopijski dermatitis.
To ne znači da antihistaminici nemaju nikakvu svrhu kod osobe sa ekcemom. Ako ista osoba ima, na primer, koprivnjaču, polensku alergiju ili drugu alergijsku bolest, antihistaminik jeste dobar izbor za tu dijagnozu.
Problem nastaje kada se antihistaminik koristi kao osnovni tretman za ekcem samo zato što ekcem svrbi.
(EUpravo zato)