Testosteron je polni hormon koji se kod muškaraca najvećim delom proizvodi u testisima, dok se kod žena stvara u jajnicima i nadbubrežnim žlezdama, ali u znatno manjim količinama. Njegova proizvodnja pažljivo je regulisana signalima iz mozga, pa organizam neprestano održava ravnotežu između stvaranja i lučenja ovog hormona.
Mnogo više od dubokog glasa
Najpoznatija uloga testosterona jeste razvoj muških polnih karakteristika tokom puberteta, produbljivanje glasa, rast dlaka na licu i telu, razvoj polnih organa i povećanje mišićne mase. Međutim, njegova funkcija tu ne prestaje.
Testosteron učestvuje u održavanju gustine kostiju, stvaranju spermatozoida, seksualnoj želji i očuvanju mišićne snage. Istraživanja ukazuju da ima uticaj i na raspoloženje, nivo energije i kognitivne funkcije, iako se o nekim njegovim efektima još uvek raspravlja.
I žene ga imaju i potreban im je
Iako se često opisuje kao "muški hormon", testosteron je važan i za žene. U ženskom organizmu učestvuje u održavanju zdravlja kostiju, normalnom radu jajnika i seksualnoj funkciji.
Naučnici smatraju da odgovarajući odnos testosterona i estrogena doprinosi pravilnom funkcionisanju reproduktivnog sistema, dok najverovatnije ima ulogu i u raspoloženju i radu mozga.
Jedan od najraširenijih mitova jeste da visok nivo testosterona automatski znači agresivno ponašanje ili sklonost nasilju. Međutim, stručnjaci sa Harvarda navode da za to ne postoje čvrsti dokazi.
Naše ponašanje zavisi od brojnih bioloških, psiholoških i društvenih faktora, a ne samo od jednog hormona. Čak i kada je testosteron povišen, to ne znači da će neka osoba biti agresivna ili impulsivna.
Šta se dešava kada nivo opadne?
Kod muškaraca testosteron prirodno počinje da opada sa godinama, u proseku za oko jedan do dva odsto godišnje nakon srednje životne dobi. Zbog toga se kod pojedinaca javljaju simptomi poput smanjenog libida, gubitka mišićne mase, umora, promena raspoloženja, slabije koncentracije ili smanjene gustine kostiju.
Važno je da se naglasi kako isti simptomi imaju i druge uzroke. Upravo zato, jedan laboratorijski nalaz nije dovoljan za postavljanje dijagnoze manjka testosterona.
Iako se terapija testosteronom poslednjih godina sve češće promoviše kao način da se uspori starenje ili poveća energija, stručnjaci upozoravaju da nije namenjena svima.
Prema preporukama sa Harvarda, terapija ima smisla kod osoba koje imaju potvrđeno nizak nivo testosterona na ponovljenim jutarnjim analizama i simptome koji se mogu povezati sa njegovim nedostatkom.
U drugim slučajevima, odluka zahteva pažljivu procenu lekara, jer terapija nosi i određene rizike, uključujući povećanje broja crvenih krvnih zrnaca, pojavu akni, otoke i potrebu za redovnim praćenjem zdravlja prostate kod muškaraca.
Ravnoteža je važnija od "što više"
Testosteron nije hormon čija je vrednost "što viša, to bolja". I prenizak, i previsok nivo povezani su sa zdravstvenim problemima, a njegovo tumačenje nije jednostavno jer vrednosti prirodno variraju tokom dana i menjaju se sa godinama.
Zato stručnjaci naglašavaju da se odluka o testiranju ili eventualnoj terapiji ne donosi samo na osnovu laboratorijskog nalaza, već se uzimaju u obzir simptome, opšte zdravstveno stanje i procena lekara.
Testosteron ne treba da se posmatra kao simbol snage ili mladosti, već kao jedan od brojnih hormona koji kada je u ravnoteži, doprinosi normalnom funkcionisanju celog organizma.
(EUpravo zato/Harvard Health)