Kako melanom "vara" biološki sat ćelije? Novo istraživanje otkriva tajne najagresivnijeg raka kože

Novo istraživanje otrkilo je na koji način ćelije melanoma "varaju" biloški sat ćelije, ali i otvorilo vrata ka istraživanju efikasnijih terapija. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

Gotovo svaka ćelija u našem organizmu ima svoj biološki sat. Razlog za to krije se u telomerama, zaštitnim završecima hromozoma koji se sa svakim umnožavanjem ćelije polako skraćuju. Kada postanu prekratki, ćelija više ne može da se deli.

Ćelije melanoma su drugačije

Uopšteno govoreći, ćelije raka pronalaze načine da prevare ovaj prirodni mehanizam odbrane. Najveštiji u tome jeste melanom, najagresivniji oblik raka kože.

Naučnici već godinama proučavaju njegove ćelije koje uspevaju da održe neuobičajeno dugim telomere, a tim sa Univerziteta u Pitsburgu sada veruje da je pronašao deo slagalice koji im je nedostajao.

Rezultati objavljeni u časopisu Science otkrivaju da ovaj agresivni rak kože ne postaje "besmrtan" zahvaljujući samo jednoj genetskoj promeni, kako se dugo verovalo.

"Uradili smo ono što je u suštini bilo očigledno na osnovu prethodnih istraživanja i povezano sa onim što se dešava kod pacijenata", objasnio je prof. dr Džonatan Adler.

Foto: Shutterstock

Šta su to telomeri?

Telomeri predstavljaju zaštitne "kapice" na krajevima hromozoma. Njihova uloga je da čuvaju genetski materijal od oštećenja tokom deobe ćelija, ali kada se toliko skrate da ćelija više ne može da se deli, ona odumire. Upravo zbog ovoga telomeri se smatraju časovnicima biloške starosti organizma.

Kod većine zdravih ćelija enzim telomeraza, koji obnavlja vrhove telomera, gotovo je potpuno neaktivan. Nasuprot tome, mnogi tumori uspevaju da ga ponovo uključe i tako produže sopstveni životni vek.

Šta je otkrilo istraživanje?

Do sada je bilo poznato da oko tri četvrtine melanoma nosi mutacije po imenu TERT, koji omogućava pojačanu aktivnost proteina telomeraze.

Međutim, istraživače predvođene dr Alderom, godinama je zbunjivalo to što same TERT mutacije nisu bile dovoljne da objasne izuzetno duge telomere karakteristične za melanom.

"Postoji posebna veza između melanoma i održavanja telomera; da bi se melanocit pretvorio u ćeliju raka, jedna od najvećih prepreka koju mora da savlada jeste da stekne sposobnost neograničenog deljenja, odnosno da postane besmrtan. Kada to uspe, već je na dobrom putu da se razvije u kancer", rekao je dr Adler.

Ispostavilo se da su potrebne dve mutacije koje zajedničkim delovanjem omogućavaju ćelijama tumora da neprestano obnavljaju telomere i da se dele gotovo bez ograničenja.

U pitanju je mutacija u regulatornom delu TPP1, delu proteinskog kompleksa koji štiti telomere i pomaže telomerazi da pristupi telomerama i efikasnije ih produžava.

Ovo otkriće ne znači da je otkriven novi lek, ali bi moglo da pomogne naučnicima da razviju terapije koje će sprečiti jednu od najvećih prednosti melanoma, sposobnost da iznova "podmlađuje" svoje ćelije i tako nastavi nekontrolisano da raste.

Foto: Prevencija kao garancija

(EUpravo zato/Science daily)