Iako se često smatra bezazlenim, dugotrajno sedenje sve češće se u medicinskim krugovima posmatra kao jedan od značajnih faktora rizika, čak i kod osoba koje su fizički aktivne van radnog mesta.
Rizik po zdravlje
Problem nije samo u nedostatku kretanja, već u načinu na koji telo reaguje na višesatnu neaktivnost. Istraživanja pokazuju da dugotrajno sedenje usporava metabolizam, smanjuje aktivnost enzima koji razgrađuju masti i utiče na regulaciju šećera u krvi. Procesi koji su povezani sa povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma.
Jedna od najcitiranijih studija, objavljena u časopisu Annals of Internal Medicine, pokazala je da osobe koje sede više časova u toku dana imaju veći rizik od prerane smrti, bez obzira na nivo fizičke aktivnosti. Drugim rečima, redovno vežbanje ne može u potpunosti da poništi negativne efekte dugotrajnog sedenja.
Kardiovaskularni sistem takođe je na udaru. Produženo sedenje povezano je sa povećanim rizikom od kardiovaskularne bolesti, jer dovodi do slabije cirkulacije, naročito u donjim ekstremitetima. Nakon nekog vremena ovo može da dovede do nakupljanja krvi u nogama i povećanog opterećenja na krvne sudove.
Osim unutrašnjih procesa, sedenje direktno utiče i na mišićno-skeletni sistem. Dug boravak u nepravilnom položaju opterećuje kičmu, posebno vratni i lumbalni deo, što često dovodi do hroničnog bola u leđima i vratu. Slabljenje mišića trupa dodatno pogoršava držanje i povećava rizik od povreda.
Poseban problem predstavlja i položaj glave i ramena tokom rada za računarom. Samo blago naginjanje unapred, potencijalno uvećava opterećenje na vratne pršljenove. Vremenom, to može dovesti do napetosti, glavobolja i smanjene pokretljivosti.
Veza između dugotrajnog sedanja i mentalnog zdravlja
Studije ukazuju na povezanost između sedentarnog načina života i povećanog rizika od anksioznosti i depresije, što se delimično objašnjava smanjenim lučenjem hormona povezanih sa raspoloženjem i manjkom fizičke aktivnosti.
Stručnjaci stoga preporučuju redovne pauze i razgibavanje na poslu. Kratko ustajanje na svakih 30 do 60 minuta, lagano istezanje ili kratka šetnja koje pomažu u aktiviranju cirkulacije i smanjenju negativnih efekata. Takođe, pravilno podešavanje ekrana, visine stolice, položaja ekrana i podrške za leđa, prema mišljenju stručnjaka igraju važnu ulogu u prevenciji problema.
Savremeni način života teško je zamisliti bez sedenja, ali razlika između štetnog i bezbednog često se svodi na male promene u svakodnevnim navikama.
(EUpravo zato)