Jovana sluša muziku sa radija dok se vozi na posao, a njenim telom se širi osećaj privremenog spokojstva. Međutim, ono čega nije svesna jeste da se u unutrašnjosti njenog tela u tom trenutku, na ćelijskom nivou dešavaju promene.
Promene koje u početku neće dati jasne simptome da nešto nije kako treba. One se ne mogu osetiti, videti ni čuti. Ali, postoji caka, ako bi se otkrile na vreme, mogle bi da nestanu pre nego što postane preopasan neprijatelj za telo.
Upravo to je srž onoga što naučnici i lekari nazivaju ranim skriningom raka, a verovatno i najvažniji saveznik u borbi protiv bolesti koja pogađa milione ljudi širom sveta.
Stadijumi raka: od 0 do IV
Stručnjaci danas rak ne posmatraju kao jedinstvenu bolest, već zbir različitih promena u ćelijama koje mogu nekontrolisano da rastu i rašire se po telu. Kako bi procenili ozbiljnost bolesti i izabrali najefikasniji tretman, lekari koriste termin "stadijum" i određeni broj, koji prikazuje koliko se rak razvio i raširio.
Stadijum 0, abnormalne ćelije su prisutne, ali još uvek nisu dospele u okolno tkivo. Ovo se naziva stadijum 0 ili karcinom in situ (što na latinskom znači "na mestu"). Tada, ćelije izgledaju nezdravo pod mikroskopom, ali se pojednostavljeno rečeno, još uvek nalaze u svojoj "originalnoj" sredini.
U suštini, naredni stadijumi otkrivaju koliko se rak raširio:
- Stadijum I, predstavlja mali, lokalizovan tumor koji još nije zahvatio okolne limfne čvorove.
- Stadijum II, veći tumor sa ili bez zahvaćenih limfnih čvorova.
- Stadijum III, značajnije lokalno proširenje tumora i zahvaćenost više limfnih čvorova
- Stadijum IV, poznat i kao "metastatski rak", znači da se tumor proširio na udaljene delove tela i to je ujedno najteži oblik.
Razlika između njih nije samo medicinska oznaka, ona diktira prognozu i dalji pristup lečenju. Lokalizovani tumor se često uklanja uz manju hiruršku intervenciju, dok metastatski rak zahteva kompleksnu terapiju i palijativnu negu.
Zašto je rano otkrivanje važno?
Suština skrininga i ranog otkrivanja je da uhvati bolest dok je još izlečiva, u trenutku kada se može efikasno tretirati bez agresivnih terapija.
Jedan od najraširenijih pristupa ranog skrininga je redovan pregled dojki pomoću mamografije, posebno važan za žene u srednjem i starijem dobu, jer omogućava identifikaciju abnormalnih formacija dok su još u ranoj fazi.
Za rak debelog creva i rektuma, skrining uključuje testove koji detektuju skriveno krvarenje u stolici i u slučaju da je prema mišljenju gastroenterologa potrebno: endoskopske preglede (kolonoskopiju). Takvi testovi pored detekcije prisustva promena, često omogućavaju uklanjanje polipa koji bi vremenom prerasli u rak.
Još jedan važan pristup u ranoj detekciji, odnosi se na rak grlića materice, gde se koriste Papa test i test za HPV viruse, kako bi se prepoznale ćelijske promene na grliću.
Slično tome, za neke oblike raka pluća, prostate ili kože postoje neinvazivni pregledi ili vizuelne procene koje ako ukazuju na sumnjive promene, vode ka daljim dijagnostičkim koracima.
Ideja skrininga nije da dijagnostikuje svaki tumor, već da identifikuje rizične promene dovoljno rano da lečenje bude efikasnije i manje invazivno. Mali, neinvazivni tumori koji se još uvek nisu proširili, prema mišljenju stučnjaka, najbolja su šansa da se rak pobedi.