Migranti koji u Velikoj Britaniji nisu dobili azil mogli bi uskoro biti deportovani na Kosovo i Metohiju, nakon što je Aljbin Kurti na samitu Berlinskog procesa u Londonu poručio da je Priština spremna da ih prihvati.
Crna Gora razmatra tu mogućnost, dok je Severna Makedonija odlučno odbila ponudu.
O potencijalnim posledicama ovakvog dogovora po Srbiju i region govorili su za RTS Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, i Sanja Lučić, dopisnica RTS-a iz Italije.
Priština kao "usluga" Londonu
Đurović ističe da ovakav aranžman nije iznenađenje, jer su vlasti u Prištini i ranije imale slične dogovore o prihvatanju stranaca, uključujući zatvorenike iz Danske, Belgije i SAD.
"Ovo može biti neka vrsta kontrausluge Velikoj Britaniji, sa kojom Priština već ima bezbednosne sporazume", kaže Đurović.
On upozorava da postoje brojna otvorena pitanja, šta će se dešavati sa tim migrantima nakon deportacije, da li Priština ima kapacitete da ih vrati u zemlje porekla, ili će im biti omogućeno da se ponovo pokušaju domoći Zapadne Evrope kroz balkanske rute.
Hladan prijem u regionu
Ideja da se migranti smeštaju na teritoriji Zapadnog Balkana naišla je na različite reakcije. Severna Makedonija je kategorično odbila učešće u takvom programu, Crna Gora ga tek razmatra, dok je premijer Srbije Đuro Macut izjavio da o tome treba još razgovarati.
Đurović smatra da se postavlja ključno pitanje - da li migranti treba trajno da ostanu na tim teritorijama ili bi Balkan bio samo privremena stanica do njihovog povratka.
Podseća i da je sličan pokušaj Britanije da migrante preseli u Ruandu propao nakon odluke tamošnjih sudova, te da sada London i druge zemlje menjaju pristup i fokusiraju se na deportacije onih sa odbijenim zahtevima za azil.
Italijanski "hotspot" u Albaniji - neuspešan eksperiment
Dopisnica RTS-a iz Italije Sanja Lučić podseća da su Italija i Albanija još prošle godine potpisale sporazum o prihvatu migranata, ali da rezultati gotovo ne postoje.
"Za godinu dana u taj centar u Albaniji primljeno je samo 150 ljudi, dok su 32 osobe vraćene u zemlje porekla", kaže Lučićeva.
Dodaje da je italijanska opozicija, naročito levica, oštro kritikovala ideju deportovanja migranata van teritorije Italije, a Vrhovni sud u Rimu kasnije je odbacio predlog vlade.
Italija je, podseća, i dalje najopterećenija migrantskom krizom u EU - samo u 2024. godini imala je oko 300.000 ilegalnih migranata.
"Vlada premijerke Đorđe Meloni sada pokušava da stvori mrežu centara van Italije, u takozvanim 'sigurnim trećim zemljama', među kojima bi mogli biti i Srbija i Zapadni Balkan", objašnjava Lučićeva.
Prema njenim rečima, migranti koji ostaju u Italiji najčešće se kreću ka severu zemlje u potrazi za poslom, ali rastuća nezaposlenost i birokratske prepreke povećavaju frustracije i kriminal.
Migracije u Srbiji "ispod radara"
Radoš Đurović upozorava da je migracija u Srbiji u velikoj meri "izašla iz sistema" i da zato javnost ima utisak da migranata gotovo i nema.
"Trenutno rade samo četiri prihvatna centra, ali su često prazni. Većina migranata prolazi kroz Srbiju neformalno - borave u stanovima, napuštenim objektima i skloništima, van očiju javnosti", navodi on.
Prema procenama Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, od početka godine kroz Srbiju je prošlo najmanje 25.000 ljudi, što je manje nego prethodne godine, ali uz povećan rizik od organizovanog kriminala i krijumčarenja.
"Najveća opasnost je u tome što krijumčari razvijaju sve sofisticiranije metode i mreže koje deluju van sistema i kontrole države", zaključuje Đurović.
(M.A./EUpravo zato/rts.rs)