Putovanja ne donose samo priliku da se upoznamo sa novim kulturama i običajima već i da probamo neke nove ukuse.
Kada je reč o Evropi, možda se najviše govorilo o francuskoj ili italijanskoj kuhinji, ali svaka zemlja je poznata po jedinstvenim specijalitetima. Zbog toga su pića na drugom mestu, ali ćemo se u ovom tekstu baš njima pozabaviti.
Ukoliko budete obilazili evropske zemlje, upoznajte ono najbolje što Evropa nudi, od grčkog uza do češke beherovke.
Zelena vila
Francuska ima veoma romantičarski odnos prema vinu koji datira još iz 6. veka, pa je gotovo nemoguće posetiti ovu zemlju, a da se ne popije makar jedna čaša vina. Vinska mapa Francuske obuhvata regije poput Bordoa, Burgundije, Šampanje, doline Loare, Alzasa, Rone, Provanse i Korzike. Svaka od njih je poznata po svojim jedinstvenim stilovima i aromama.
Ipak, nijedan francuski obrok ne počinje bez aperitiva, a kir je visoko na toj listi. To je koktel tradicionalan za burgundijsku kuhinju, pripremljen od crème de cassis – slatkog, tamnog likera od crne ribizle – i belog vina iz Burgundije. Piće je dobilo ime po francuskom političaru Feliksu Kiru, bivšem gradonačelniku Dižona.
Absint, piće sa visokim procentom alkohola, koje je izumeo francuski lekar u Švajcarskoj, poznato je i kao "zelena vila", a u 19. veku je potpuno opčinilo Evropljane. Tradicionalni način ispijanja apsinta poseban je ritual koji uključuje sipanje pića preko drobljenog leda i šećera.
Pastis je još jedno piće koje morate probati prilikom posete Francuskoj. Često nazivan "sunce Provanse", ovaj liker sa ukusom anisa i sladića najpopularniji je u jugoistočnom delu zemlje, posebno u Marseju.
Nezaobilazni uzo, ali i cipuro
Svi smo makar jednom bili u prilici da probamo vatreni uzo, jedan od simbola Grčke. Pravi se destilacijom alkohola iz žitarica i melase, a zatim se aromatizuje anisom. Uzo se uglavnom služi uz meze. Obično se pije samostalno, sa ledom ili blago razblažen ledenom vodom.
Cipuro je još jedno tradicionalno grčko piće, ali oprezno - jer sadrži još više alkohola! Pravi se od komine i ostataka vina, a može biti aromatizovan anisom – zavisno od brenda. Pije se na opušten način – čist, sa ledom ili vodom.
Jarki kampari
Kampari je italijanski gorki aperitiv, jarke crvene boje i specifičnog ukusa. Ima snažan ukus gorke narandže i najbolje mesto mu je u u koktelima poput Negronija. Tokom bilo koje posete Italiji, nezaobilazan je i koktel Aperol Špric, napravljen od Aperola – još jednog gorkog aperitiva.
Kao i Francuska, i Italija je poznata po vinima, a u ovom piću se posebno može uživati u Toskani, Pijemontu, Lombardiji...
Mađarska palinka
Veliki broj naših ljudi voli da ide u Mađarsku i uživa u termalnim izvorima i banjskim gradovima. Koju god destinaciju da posetite, bilo da je to Budimpešta ili neko manje mesto, možete se upoznati sa tradicionalnom rakijom palinkom. Ona datira još iz srednjeg veka i čini veliki deo mađarske kulture. Obično se pije pre obroka ili na njegovom samom kraju.
Kava ili sangrija?
Kava je špansko penušavo vino koje se može naći u beloj ili roze varijanti. Često se konzumira uz tapase i tradicionalno je piće na proslavama – venčanjima, krštenjima i tokom Božića.
U Španiji ne možete biti daleko od sangrije – osvežavajuće mešavine voća, začina i vina. Može se praviti od belog ili crvenog vina, uz đumbir, cimet, limun, narandžu, jabuku, breskvu, mango, dinju, kivi, grožđe, ananas, bobice i druge sastojke.
Takođe, i Španija se ponosi bogatom vinskom ponudom.
Kako probati 800 vrsta piva?
Belgija može da se pohvali sa skoro 800 različitih vrsta piva, pa ih je svakako nemoguće sve probati u jednoj poseti.
Ipak, popularne vrste koje treba probati uključuju: Wit Bier, Blonde Ale, Chimay Red, Duvel, Trappist pivo, Tripel i Lambiek.
Osim piva, tu je i jenever – bistro piće na bazi slada i biljaka, aromatizovano klekom. Specifičnost jenevera je što se može proizvoditi isključivo u Belgiji i Holandiji (zaštićena oznaka porekla).
Beherovka po tajnom receptu
Beherovka je češki liker napravljen po tajnom receptu od oko 20 biljaka i začina. To je biljni gorki liker koji se često pije kao digestiv nakon obilnog obroka.
Šljivovica je veoma popularna u centralnim i južnim delovima Moravske. Obično se pije rashlađena u šotovima, ali nikada sa ledom, jer razblažuje ukus i aromu.
Pivo prema pravilima iz 16. veka
Pivo je neizostavni deo nemačke kulture, do te mere da mora da se pravi prema zakonima koje je 1516. godine doneo vojvoda Vilhelm IV Bavarski. Zakon, poznat kao Reinheitsgebot, nalaže da se pivo sme praviti samo od ječma, slada, hmelja i vode.
Ne smete propustiti ni jegermajster. Kultni liker razvijen je 1934. godine, a recept se nije menjao. Pravi se od 56 biljaka, uključujući citrus, šafran, đumbir i kleku, a najpoznatiji je po ukusu sladića.
Kirš je bezbojna rakija od višnje, a tradicionalno potiče iz Švarcvalda i veruje se da je domaće nemačko piće.
Švajcarska viljamovka
U Švajcarskoj treba obavezno probati viljaminu, rakiju od lokalno uzgajanih vilijamovki, sa intenzivnim voćnim aromama. Pravi se u Martinjiju, u destileriji Morand još od 1953. godine.
U drugim delovima zemlje uživa se u roteliju, alkoholnom piću sa ukusom višnje.
Likeri od planinskog bora
Marilenšnaps je rakija od kajsije. Ponekad je dodaju i u koktele.
Zirbenc i Zirbenlikor su likeri od planinskog bora koji imaju blag, slatkast ukus, a prema određenim preporukama, dobro ih je popiti nakon skijanja ili boravka na snegu.
(EUpravo zato/cntraveller.in)