Nebo iznad nas, naročito noću, nosi posebnu i zanimljivu priču, naročito vedrim danima kada je moguće golim okom videti veliki broj zvezda, a još je zanimljivije kada pratite jedan od najlepših prirodnih fenomena na nebu - kišu meteora.
I ovog avgusta, u noći između 12. i 13. na nebu će biti veliki broj zvezdica čiji pad možete pratiti i golim okom, a u jednom satu, nebo će obasjati i do stotiju Perseida.
Meteori Perseidi su astronomski fenomen koji se iščekuje cele godine, a u Srbiji, tačnije u Beogradu, ponovo je organizovano praćenje. Kako se Perseidi mogu videti i nekoliko dana ranije, ali u znatno manjoj količini od one noći kada dožive kulminaciju, na Avalskom tornju će ponovo biti organizovana manifestacija u noći između 8. i 9. avgusta.
Naglasak je na meteorima, teleskopima, zabavnim pričama o svemiru, pa je spektakl namenjen svim ljubiteljima astronomije, ali i onima koji žele da saznaju više o ovom prirodnom fenomenu.
Preporučuje se da Kišu meteora pratite od 23 sata uveče, pa sve do pred zoru. Prema podacima NASA, tokom vrhunca aktivnosti Perseida moguće je videti i do 100 meteora na sat.
Španci su i ove godine miljenici i imaće najbolji položaj za praćenje zvezda, ali je nezahvalno i žaliti se u ostalim delovima Evrope. S obzirom da će biti za vreme faze Mladog meseca, mesečina neće ometati praćenje.
Kako nastaju Perseidi?
Perseidi nastaju kada Zemlja prolazi kroz oblak sitnih komadića leda i stena, koje je za sobom ostavila kometa Svift-Tatl, koja je poslednji put prošla u blizini Zemlje 1992. godine. Oni izgledaju kao da dolaze iz pravca sazvežđa Perseja na severnom nebu, a lako ga je pronaći na nebu jer prati prepoznatljiviu Kasiopeju.
Dostižu maksimum između 11. i 13. avgusta, kada Zemlja prolazi kroz najgušći i najprašnjaviji deo ovog oblaka čestica. Tokom godina bez mesečine broj vidljivih meteora deluje veći, dok u godinama pojačane aktivnosti, poput 2016, može dostići čak 150 do 200 meteora na sat.
Tipičan meteoroid Perseida (tako se naziva dok je još u svemiru) kreće se brzinom od oko 214.365 kilometara na sat, a nakon što uđe u Zemljinu atmosferu, postaje meteor. Kako je većina Perseida izuzetno mala, približno veličine zrna peska, njeni fragmenti ne dolaze do tla, a ukoliko se to imak dogodi, tada se naziva meteorit.
Perseidi dostižu temperature veće od 1.650 stepeni Celzijusa dok prolaze kroz atmosferu. Tokom leta sabijaju i zagrevaju vazduh ispred sebe, zbog čega stvaraju sjajne svetlosne tragove. Većina fragmenata postaje vidljiva na visini od oko 97 kilometara iznad Zemljine površine.
Avgust - mesec spektakla na nebu
Tokom avgusta, na nebu će se dogoditi više spektakularnosti. Kiši meteora prethodiće pomračenje Sunca - 12. avgusta, u Srbiji će biti vidljivo delimično pomračenje. Početak pomračenja je nešto posle 19 sati, a maksimum se očekuje kroz sat vremena, oko 20 sati, pa ukoliko birate da tog dana budete u prirodi, pozicionirajte se da odmah utonete u praćenje zvezda.
Preporuka stručnjaka je da pomračenje Sunca nikako ne pratite bez zaštitnih, specijalnih naočara. Direktno gledanje kroz teleskop ili durbin se ne preporučuje.
Posmatrači u Španiji će, prvi put nakon 70 godina imati priliku da gledaju potpuno pomračenje Sunca i iskuse 96 sekundi potpunog mraka, pola sata pre pravog zalaska sunca.
Krajem avgusta, tačnije 28., uslediće i delimično pomračenje Meseca. Zemljina senka prekriće 96 odsto Mesečevog diska, a ovaj fenomen je poznat i kao "skoro krvavi Mesec". Kako je to poslednji pun mesec tokom leta, on se naziva i Jesetrin Mesec.
Takođe, početkom avgusta, Mesec će se na jutarnjem nebu sresti sa šest planeta Sunčevog sistema: Neptunom, Saturnom, Uranom, Marsom, Merkurom i Jupiterom, što će golim okom biti izazovno za uočavanje.
Pa, možemo vam samo preporučiti da zabeležite datume, izaberete lokaciju sa koje ćete pratiti, i načinite spisak želja za sve te "zvezde padalice".
(EUpravo zato)