Festival kuglofa biće održan u Sremskim Karlovcima od 29. do 31. maja, a priređuju ga Fondacija za zaštitu zavičajnog nasleđa Podunavskih Švaba "Zavičajna kuća" i karlovačka Turistička organizacija.
Celokupan ovogodišnji program odvijaće se u centru Karlovaca, osim pratećih, kao što su obilazak znamenitosti mesta i vožnja katamaranom po Dunavu.
Tokom tri dana festivala, posetioci će osim kuglofa moći da vide i kupe i druge domaće proizvode, suvenire, rukotvorine: u petak od 11 do 19 sati, a u subotu i nedelju od 10 do 19 časova.
Tradicija Podunavskih Švaba
Nemci (Podunavske Švabe) predstavljaju veoma specifičnu etnoregionalno-kulturnu grupaciju čiji je identitet u proteklim decenijama često dovođen u pitanje, navodi se na sajtu Festivala kuglofa.
Današnji mladi Vojvođani ni ne znaju da je značajan deo današnjih kulturnih, privrednih, zdravstvenih i drugih institucija Vojvodine u direktnoj vezi sa nemačkom kulturom ranijeg perioda. Do Drugog svetskog rata je u Vojvodini živelo više od trećine stanovnika nemačkog etničkog porekla.
Nemački doseljenici su na pusto i podvodno tlo Panonske nizije došli već na početku 18. veka, a sa sobom su doneli nova znanja iz oblasti poljoprivrede i urbanizma, ali i nove načine pripremanja hrane i brojna zanimljiva jela.
Posebno mesto u nemačkoj kuhinji zauzima jedan kolač, koji se sve ređe viđ na vojvođanskim trpezama, a to je kuglof. Kako ističu iz Fondacije, želja im je da ga reafirmišu, pa je tako kuglof postao brend Sremskih Karlovaca.
Kuglof kao prestižni kolač
Kuglof (gugelhupf) je jedan od najstarijih modeliranih kolača na svetu. Kod nas se tradicionalno jede u Vojvodini, poreklom je iz Nemačke.
U kasnoj srednjovekovnoj Austriji, Gugelhupf se služio na velikim događajima, a ukrašavan je cvećem, listovima, svećama i sezonskim plodovima. Ime se nastanilo kroz austrougarsko carstvo i na kraju se standardizovalo u bečkim knjigama kao opis prefinjenog, bogatog kolača, ukrašenog ružom i bademom. Postoji mnogo regionalnih varijacija.
Popularizovan je kao prestižni kolač cara Franca Josipa iz Austrije.
Najraniji poznati Guglhupf recept, u knjizi Marka Rupolta iz 1581. godine opisuje Hat tortu sa prepoznatljivim oblikom i preporukama za ukrase, što ukazuje na na želju da se imitira oblik tadašnjeg šešira.
Naziv kuglof se koristi u Mađarskoj, Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i u zapadnoj Sloveniji, kao Kugelhopf u Alzasu, kouglof na francuskom i guguluf na rumunskom, a u centralnoj i istočnoj Sloveniji, kugluh.
Zajedničko svima je njegov kružni oblik, koji se dobija uz pomoć modli. Osnovne namirnice za pravljenje kuglofa su jaja, brašno, mleko, šećer, kvasac i vanilin šećer, s tim da postoji veliki broj varijacija kojima se dopunjuje ukus.
(EUpravo zato)