Više od sedam vekova nakon što je napisana, "Božanstvena komedija" i dalje intrigira naučnike. Ono što je vekovima tumačeno kao alegorijsko putovanje kroz pakao, čistilište i raj, danas pojedini istraživači posmatraju i kroz prizmu geologije i kosmičkih katastrofa.
Rezultati studije predstavljeni na skupu Evropske unije za geonauke u Beču, doneli su nove uvide u pojedine delove kapitalnog dela. Stotinama godina pre nego što je nauka uopšte prihvatila da kamenje može da pada "sa neba".
Nova viđenja dela starog nekoliko vekova
U Danteovoj verziji, Lucifer pada sa neba i zabija se duboko u unutrašnjost planete. Taj događaj, prema novom tumačenju, ima gotovo sve elemente koje danas povezujemo sa udarima velikih meteorita: ogromnu količinu oslobođene energije, pomeranje velike mase tla i stvaranje kružne strukture nalik gigantskom krateru.
Pesnik opisuje kako se zemlja povukla pred silinom udara i za sobom ostavila ogromnu šupljinu koja postaje Pakao, dok je materijal izbačen na drugu stranu Zemlje formirao planinu Čistilište. U središtu podzemlja nalazi se devet kružnih nivoa koji se spuštaju ka centru Zemlje, gde boravi Lucifer, troglavo biće koje u večnosti kažnjava najveće izdajnike istorije.
Međutim, upravo način na koji je oblikovan taj podzemni svet danas fascinira istraživače.
Umesto čisto religijske simbolike, neki u njemu vide razumevanje sila koje oblikuju planetu nakon kataklizmičnih udara iz svemira. Ono što ovu teoriju čini posebno zanimljivom jeste istorijski kontekst: u Danteovo vreme evropska društva su verovala da su nebesa savršena i nepromenljiva.
Ideja da objekti padaju iz kosmosa i menjaju lice Zemlje bila je gotovo nezamisliva. Nauka će tek u vekovima koji slede prihvatiti da meteoriti imaju "vanzemaljsko" poreklo.
Šta je Dante znao?
Naravno, nema dokaza da je Dante posedovao bilo kakvo naučno znanje o kosmičkim udarima. Ali njegova sposobnost da zamisli događaj koji toliko podseća na ono što danas nazivamo udarom meteora pokazuje koliko književnost ponekad uspe da nasluti činjenice pre nauke.
Možda upravo zato "Božanstvena komedija" i dalje opstaje kao jedno od najvažnijih dela zapadne civilizacije, ne samo kao religijska i filozofska poema, već i kao fascinantan dokaz da ljudska mašta često dopire dalje nego što epoha u kojoj nastaje može da razume.
(EUpravo zato/NG)