Simboli španskih sela: Šta su HOREOSI i zašto su proglašeni kulturnim nasleđem?

Na severu Španije, među zelenim predelima Galicije često se mogu videti neobične male kućice podignute na stubovima. Ove građevine nazivaju se horreos (žitnice) i vekovima su bile ključni deo svakodnevnog života ruralnih zajednica.
Foto: Shutterstock

Žitnice su tradicionalne građevine namenjene čuvanju hrane, pre svega žita, kukuruza i drugih poljoprivrednih proizvoda.

Konstrukcija se naslanja na kamene stubove kako bi bili zaštićeni od vlage i glodara, sa prorezima na zidovima koji omogućavaju ventilaciju, dok su krovovi teški i stabilni kako bi izdržali nalete vetrova i kiše.

Ova kombinacija omogućavala je očuvanje hrane tokom dugih zimskih meseci, a osim funkcionalnosti, žitnice su i vizuelni simbol severa Španije, deo pejzaža i identiteta sela.

Iako su nekada bile neophodne za preživljavanje, danas se retko koriste u funkciji očuvanja žitarica. Njihova vrednost, uprkos tome, nije nestala.

Foto: Shutterstock

Žitnice su proglašene kulturnim nasleđem i upisane na UNESCO-vu listu jer predstavljaju posebno znanje u gradnji koje je prenošeno generacijama, način života u ruralnim zajednicama, vezu između čoveka i prirode, lokalni identitet, ali i simboliku regiona.

Šta je nematerijalno kulturno nasleđe?

Za razliku od materijalnog nasleđa (zgrada i spomenika), nematerijalno kulturno nasleđe obuhvata: znanja i veštine, običaje i tradicije, načine života, rituale i društvene prakse.

U slučaju žitnica sa severa Španije, nematerijalno nasleđe nije samo objekat, već i način kako se grade, znanje kako se iskorišćava prostor i prirodni uslovi, uloga koju su imale za život zajednice.

Foto: Shutterstock

Zato su žitnice važne ne samo kao simbol arhitekture, već kao živi dokaz načina života koji polako nestaje.

(EUpravo zato)