U svakom gradu, selu ili naselju postoji neko ko menja stvari nabolje.
Možda je to žena koja godinama okuplja zajednicu, pokreće druge i ne odustaje, iako njen rad često ostaje nevidljiv. Možda je to inicijativa ili organizacija koja tiho, ali uporno, pomera granice i stvara prostor za one čiji se glas retko čuje.
Nagrada „Dobrila“ namenjena je upravo njima.
Ona prepoznaje pojedince, organizacije i institucije koje svojim radom doprinose većoj ravnopravnosti, solidarnosti i slobodi , posebno u zajednicama koje su često na društvenim marginama. Posebna pažnja posvećena je ženskim inicijativama, ukorenjenim u lokalnim sredinama, koje menjaju stvarnost iznutra, korak po korak.
„Dobrila“ vrednuje i dugogodišnje, strpljive procese emancipacije, ali i konkretne akcije koje su donele vidljive promene u komšiluku, gradu, regionu ili širom zemlje. To su prakse koje podižu svest, osnažuju druge i ostavljaju trajan trag.
Ova nagrada posvećena je onima koji prenose znanje, veštine i vrednosti, i pokazuju da se društvene promene ne dešavaju preko noći, već zahvaljujući ljudima koji veruju, istrajavaju i inspirišu druge.
Zato vas pozivamo da se osvrnete oko sebe.
Razmislite ko u vašoj zajednici zaslužuje da bude viđen i prepoznat. Možda je vreme da upravo vi predložite svoju Dobrilu!
Pravila konkursa pronađite OVDE.
O nagradi
Godišnju nagradu za lični doprinos osnaživanju žena „Dobrila“, raspisuju Delegacija Evropske unije u Srbiji i Evropska kuća u Beogradu.
Nagrada nosi ime Dobrile Vasiljević Smiljanić, žene koja je svoj radni vek posvetila ekonomskom i društvenom osnaživanju žena u ruralnim oblastima Zlatibora. Kao pionirka u povezivanju tradicionalnog znanja, ženskog rada i ekonomskog osnaživanja, Dobrila Vasiljević Smiljanić ostavila je dubok i trajan trag u razvoju lokalnih zajednica. Njen rad i danas predstavlja snažnu inspiraciju, a nagrada sa njenim imenom dodatno ističe savremeni značaj tih vrednosti.
Nagrada „Dobrila“ ustanovljena je 8. marta 2024. godine, kao priznanje za životno delo Dobrili Vasiljević Smiljanić i kao podsticaj onima koji danas, svojim kontinuiranim angažmanom, doprinose rodnoj ravnopravnosti i razvoju zajednice.
Konkurs je otvoren do 15. februara 2026. godine.
O dobitnici/dobitniku nagrade odlučuje stručni žiri sastavljen od predstavnika Delegacije Evropske unije u Srbiji, Evropske kuće kao i partnerskih organizacija i institucija.
Odluka žirija biće saopštena tokom ceremonije dodele nagrade, koja će biti održana 9. marta u Evropskoj kući u Beogradu, povodom Međunarodnog dana žena.
Ko je Dobrila Vasiljević Smiljanić?
Dobrila Vasiljević Smiljanić je žena koja je prepoznala vrednost u znanju, veštini i radu pletilja zlatiborskih sela. U vreme kada se ženski rad u ruralnim sredinama podrazumevao i retko priznavao, ona je uspela da ga ekonomski osnaži i učini vidljivim, donoseći mu dostojanstvo i međunarodno priznanje.
Još 1963. godine, Dobrila je pokrenula pogon domaće radinosti u okviru zemljoradničke zadruge, okupljajući žene koje su tradicionalno umele da pletu, predu i obrađuju vunu. Tokom narednih decenija, ovaj pogon prerastao je u jedinstveni model organizovanog ženskog rada. Do devedesetih godina prošlog veka, oko 2.500 pletilja iz užičkog kraja bilo je uključeno u proizvodnju.
Rezultat tog rada postali su čuveni Sirogojno džemperi i drugi unikatni predmeti od vune, prepoznatljivi po kvalitetu, autentičnom dizajnu i spoju tradicije i savremenosti. Zahvaljujući Dobrilinoj viziji i upornosti, izlagani su u svim republikama bivše SFRJ, kao i u brojnim evropskim i svetskim zemljama.
Prva laureatkinja - Radmila Gujaničić
Prva dobitnica nagrade „Dobrila“, za 2025. godinu, bila je Radmila Gujaničić iz Užica, za izuzetan doprinos unapređenju položaja žena, posebno u ruralnim sredinama Zlatiborskog okruga i jugozapadne Srbije.
Tokom više od tri decenije rada, Radmila Gujaničić postala je jedna od ključnih akterki ženskog aktivizma u ovom regionu. Bila je među osnivačima prve feminističke grupe u Zapadnoj Srbiji i posvetila se ekonomskom osnaživanju žena, razvoju ženskog preduzetništva i borbi za rodnu ravnopravnost.
Kroz različite programe i inicijative, doprinela je osnivanju 13 ženskih zadruga u Srbiji, od kojih pet u Užicu, kao i uspostavljanju podrške ženama sa iskustvom nasilja, uključujući SOS telefone i unapređenje institucionalnih mehanizama zaštite. Njena posvećenost zajednici nastavila se i nakon odlaska u penziju, kroz mentorsku i savetodavnu podršku ženskim organizacijama i inicijativama.
(EUpravo zato/EU za tebe)