Pre samo nekoliko dana visoka predstavnica EU za spoljnu politiku, Kaja Kalas, povukla je odluku o osnivanju nove savetodavne grupe za odbranu, i to samo nekoliko dana nakon što je predstavila tu inicijativu. Države članice blokirale su njenu inicijativu o osnivanju stručne grupe za evropsku odbranu, i to u trenutku kada je njena diplomatska služba izložena sve jačim zahtevima za reformom, navodi Euronews.
Kalas se tako suočila sa novim političkim neuspehom, nakon što je Evropska služba za spoljne poslove (EEAS) u nedelju, u poslednjem trenutku otkazala predstavljanje nove radne grupe na visokom nivou. Grupa je trebalo da izradi izveštaj o jačanju odbrambenih kapaciteta EU i utvrdi gde postoje strateški nedostaci u ulaganjima.
"Odlučili smo da ne nastavimo s tom inicijativom", rekao je za Euronews zvaničnik EU koji je želeo da ostane anoniman i dodao da su neke države članice ocenile da to trenutno nije ispravan pristup.
Diplomatski propust
Kako navode mediji, otpor je predvodila Italija, koja se jasno usprotivila nakon što je u grupu imenovana osoba koju Rim smatra glavnom političkom protivnicom ministra odbrane Gvida Krozeta.
Kako Italija nije bila jedina, nakon zasedanja nezadovoljnih članica, načinjen je toliko jak pritisak da je EEAS morao da povuče inicijativu.
Iz EEAS-a su pojasnili da je grupa trebalo da ima savetodavnu ulogu, zbog čega nije bilo neophodno da svaka zemlja ima predstavnika, a bivši politički i vojni zvaničnici činili su se kao logičan izbor.
Trojica neimenovanih zvaničnika EU-a, zbog osetljivosti teme, opisala su situaciju kao "loše upravljanje", "nesrećan splet okolnosti" i "težak promašaj", što pokazuje opšte nezadovoljstvo sprovođenjem.
Osećaj hitnosti
Diplomatska služba smatra da EU mora hitno da ubrza odbrambene pripreme kako ne bi ostala nespremna, dok su sa druge strane pojedine članice te koje usporavaju proces i ne nude nove ideje.
Namera je bila da se stvori osećaj hitnosti i ubrzaju napori za otklanjanje odbrambenih slabosti pre Minhenske bezbednosne konferencije u februaru, jer američka vlada do kraja godine priprema reviziju svojih vojnih snaga.
"Svi se slažu da je tema hitna, ali cela izvedba je bila prilično nespretna", izjavio je jedan diplomata EU-a.
Inače, uloga Kaje Kalas je naišla na preispitivanje Brisela, pa ovakvi propusti po nju mogu biti veoma otežavajući.
"Kao bivša premijerka, ona potcenjuje koliko države članice žele da ih se pita o spoljnoj politici", rekao je drugi diplomata i istakao da ovaj slučaj pokazuje koliko su neke zemlje osetljive na samu proceduru.
Pritisak za reformu
Inače, Kalas se više puta sukobila s predsednicom Komisije Ursulom fon der Lajen oko toga ko zapravo vodi spoljnu politiku Unije.
Ovaj lični i institucionalni sukob događa se u vreme učestalih poziva na reformu načina na koji EU donosi spoljnopolitičke odluke.
Nakon neformalnog sastanka ministara spoljnih poslova u Irskoj prošle nedelje, Kalas se usprotivila tom predlogu. Izjavila je da postoji široka podrška sadašnjem ustrojstvu, premda se svi slažu da ono može bolje da funkcioniše.
"Problem koji su spomenule mnoge države članice jeste taj da bi, ako sve prebacimo na Komisiju, posebno male zemlje izgubile kontrolu nad spoljnom politikom", rekla je Kalas.
Skepticizam malih zemalja
Uloga Kaje Kalas osmišljena je s dvojnošću na umu: ona je istovremeno potpredsednica Komisije i visoka predstavnica koja sledi političke smernice država članica, čime se osigurava da svaka zemlja ima uticaj.
Ali, iako su upravo male države te koje trenutno štite njenu ulogu od potpune integracije u Komisiju, Kalas je ovim poslednjim propustom uspela da izazove njihovo nezadovoljstvo.
"Države članice žele da EEAS bude servis za njih, a ne institucija koja vodi sopstvenu politiku i pokreće inicijative o kojima se prethodno nije raspravljalo", rekao je za Euronews treći diplomata iz jedne manje zemlje koja je skeptična prema reformi.
Ovo nije prvi put da Kalas pokušava da deluje bez potrebne političke podrške. Prošle je godine predložila paket vojne pomoći Ukrajini od 40 milijardi evra, koji su čelnici EU-a odbili.
Niz incidenata
U poslednih godinu dana na funkciji, Kalas su se više puta dogodili diplomatski gafovi. U maju je izjavila da su SAD evakuisale svoju ambasadu u Kijevu zbog upozorenja o neposrednom ruskom napadu, što je Vašington kasnije demantovao.
U junu je izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sa'ar prekinuo svaki kontakt s njom nakon medijskih napisa da je u privatnim razgovorima uporedila Izrael s Južnoafričkom Republikom iz doba aparthejda, a polemike je izazvala i insistiranjem na korišćenju zamrznute ruske imovine za finansiranje Ukrajine, kao i zbog zategnutih odnosa s američkom administracijom.
(EUpravo zato/Index)