Francuska se protivi inicijativi unutar Evropske unije koja bi olakšala Ukrajini kupovinu britanskih krstarećih raketa "Storm Šedou". Spor se vodi oko načina korišćenja velikog evropskog kredita namenjenog jačanju odbrambenih sposobnosti Ukrajine.
Koalicija od 11 zemalja članica EU predložila je ublažavanje pravila kako bi Ukrajina mogla da koristi deo kredita od 90 milijardi evra za kupovinu britanskog oružja. Ali Francuska insistira da se sredstva potroše unutar Evropske unije, pre svega na jačanje domaće odbrambene industrije.
Prema trenutnom planu, dve trećine kredita namenjene su kupovini oružja za ukrajinske oružane snage, sa jasnim prioritetom: prvo evropska i ukrajinska odbrambena industrija, a tek onda kupovine van EU.
"Ukrajinske potrebe prevazilaze evropske kapacitete"
Ukrajinski zvaničnici odbrane procenili su da će im ove godine biti potrebno oko 24 milijarde evra vojne opreme van EU. Veći deo ovog iznosa odnosi se na američke sisteme protivvazdušne odbrane "Patriot" i presretače PAC-3, ali su kao ozbiljan nedostatak istaknute i rakete dugog dometa, koje evropske zemlje trenutno nisu u mogućnosti da obezbede u dovoljnim količinama.
Zato su evropski zvaničnici iz pomenute koalicije identifikovali britansku raketu "Storm Šedou" kao jedno od mogućih rešenja za popunjavanje ove praznine. Reč je o krstarećoj raketi dugog dometa dizajniranoj za uništavanje utvrđenih i podzemnih ciljeva, koja je već u operativnoj upotrebi ukrajinskih snaga.
Francuska je, prema diplomatskim izvorima, "otvoreni protivnik" ovog predloga. Pariz predvodi napore da Evropska unija postane strateški autonomna i manje zavisna od saveznika, pre svega Sjedinjenih Država. Ovaj pristup je dodatno ojačan političkim tenzijama sa bivšim predsednikom SAD Donaldom Trampom, posebno nakon njegovih izjava o Grenlandu.
Francuske vlasti smatraju da sredstva namenjena Ukrajini treba prvenstveno da služe razvoju i jačanju evropske odbrambene industrije, čak i ako to znači sporije ili ograničeno zadovoljavanje neposrednih odbrambenih potreba Kijeva. Ovaj stav je izazvao nezadovoljstvo unutar EU, jer neke države članice upozoravaju da bi insistiranje na industrijskoj politici moglo ozbiljno ugroziti sposobnost Ukrajine da se brani od intenzivnih ruskih vazdušnih napada.
"Četvorostepeni" sistem za nabavku oružja
Prema predloženom modelu, Ukrajina bi podnela planove nabavki, koji bi zatim bili procenjeni kroz četvorostepeni sistem. Prvo bi se proverilo da li ukrajinska odbrambena industrija može da ispuni porudžbine, a zatim bi se rešenja tražila unutar EU. Treći nivo bi uključivao Ujedinjeno Kraljevstvo, dok bi Sjedinjene Američke Države bile tek četvrta i poslednja opcija.
Koalicija zemalja koje podržavaju ublažavanje pravila nastoji da olakša pristup trećem nivou sistema, što bi Ujedinjenom Kraljevstvu omogućilo značajniju ulogu. Ova grupa bi mogla da uključi i Kanadu i druge zemlje koje imaju odbrambene sporazume sa Briselom.
Inicijativu predvode baltičke i skandinavske zemlje, zajedno sa Poljskom, Rumunijom, Češkom i Holandijom. Osam drugih zemalja, uključujući Nemačku, izrazilo je podršku povoljnijem pristupu prema Ujedinjenom Kraljevstvu, iako se još nisu formalno pridružile koaliciji.
Jedan od razloga zašto se Velika Britanija smatra posebno poželjnim partnerom je njena vodeća uloga u takozvanoj "koaliciji voljnih", koja planira da rasporedi snage u Ukrajini kao deo mogućeg mirovnog sporazuma. S obzirom na to da se očekuje prisustvo britanskih i evropskih vojnika, ali ne i američkih, neke članice EU smatraju da bi ulaganje evropskih sredstava u britansku odbrambenu industriju moglo povećati bezbednost cele misije na duži rok.
Britanski diplomati već vode razgovore sa predstavnicima ove grupe zemalja, ali se podstiču da intenziviraju kontakte sa Evropskom komisijom i Evropskim parlamentom, gde Francuska ima snažan uticaj u odborima zaduženim za bezbednost i odbranu.
(EUpravo zato/Index)