Sve veći broj građana Nemačke izražava osećaj nesigurnosti u javnim prostorima. Pitanje bezbednosti i "slike grada" trenutno je u fokusu javne debate, posebno nakon izjava kancelara Fridriha Merca koje su proteklih nedelja izazvale snažne reakcije.
Sredinom oktobra Merc je istakao da savezna vlada ispravlja ranije propuste u migrantskoj politici i postiže određeni napredak, ali je upozorio da i dalje postoje problemi u percepciji bezbednosti u gradovima. U tom kontekstu ministar unutrašnjih poslova, kako je naveo kancelar, sada intenzivno sprovodi povratke migranata.
Već nedelju dana kasnije, Merc je bio konkretniji: Nemačkoj je potrebno doseljavanje, posebno radi tržišta rada, ali istovremeno je naglasio da izazove stvaraju oni migranti koji nemaju trajni boravišni status, ne rade i ne pridržavaju se pravila. Njegove izjave izazvale su podeljene reakcije, delimičnu podršku, ali i kritike iz drugih političkih stranaka i dela civilnog društva.
Raste nesigurnost
Pitanjem kako građani reaguju na tu raspravu bavili su se istraživači javnog mnjenja iz instituta Infratest-dimap. Za redovnu mesečnu anketu "Nemački trend" (Deutschlandtrend) javnog servisa ARD, između 3. i 5. novembra ispitano je 1.300 nemačkih građana s pravom glasa. I svaka druga osoba navela je da se oseća nesigurno na javnim mestima, ulicama i u javnom prevozu.
Pre osam godina bilo ih je upola manje.
Donja grafika prikazuje osećaj bezbednosti s obzirom na pol, veličinu mesta stanovanja i starost. Svetloplavo je označen broj onih koji se osećaju bezbedno, sivo oni koji su neodlučni, a tamnoplavo oni koji osećaju nesigurnost, piše DW.
Najveći strah odnosi se na krađe i verbalne napade u javnosti. Ređe su brige da bi neko mogao da postane žrtva fizičkog ili seksualnog napada, odnosno terorističkog čina.
Da li rasprava o "slici grada" podstiče osećaj nesigurnosti? Povezivanje migracije i javne bezbednosti? Zapravo je mnogo verovatnije da će neko postati žrtva nasilja kod kuće. U Nemačkoj je 2024. zabeleženo više od 265.000 slučajeva porodičnog nasilja, što je novi rekord. Gotovo tri četvrtine žrtava su žene, a u tri od četiri slučaja počinilac je bio partner ili bivši partner. Savezni kriminalistički ured utvrdio je da se oko 71 odsto teških seksualnih dela događa u privatnim stanovima, a samo oko 21 odsto u javnom prostoru.
Tema migracije i u novembru na ovom istraživanju javnog mnjenja i dalje je na vrhu spiska političkih problema kojima bi, prema mišljenju građana, politika trebalo da bavi. To je naime navelo 32 odsto ispitanih, dok 28 procenata brine zbog stanja nemačke privrede.
Grafika ispod prikazuje rang-listu najvažnijih problema: doseljavanje, ekonomija, socijalna nepravda, zaštita okoline, penzije, oružane sukobe, obrazovanje, unutrašnju bezbednost, zdravstvo, te politiku i upravu.
U odnosu na prošlo leto, naročito je porasla važnost ekonomskih pitanja (+7 odsto). Teme poput socijalne pravde i siromaštva samo 18 odsto ispitanika smatra hitnim problemima. Zaštitu životne sredine i klimatske promene navodi 14 odsto.
Spisak problema nemačkih građana odražava opšti porast nesigurnosti. Osećaj državne stabilnosti je narušen. U poređenju s 2015. samo još 38 odsto građana spoljnu situaciju Nemačke doživljava kao sigurnu (-36 odsto). Još je veći pad što se tiče ekonomskog položaja zemlje u svetu, samo 29 procenata ga smatra sigurnim (-56). I društvena stabilnost dovodi se u pitanje: samo 26 odsto građana ocenjuje je kao sigurnu (-37).
Donja anketa prikazuje mišljenje ispitanika o spoljnopolitičkoj situaciji Nemačke, ekonomskom položaju zemlje u svetu i društvenoj stabilnosti. Svetloplavo je označen broj onih koji ih smatraju bezbednim, sivo su oni neodlučni, a tamnoplavo oni koji ocenjuju da su spoljnopolitička situacija, položaj Nemačke i stabilnost nesigurni, preneo je DW.
Ipak, lične životne okolnosti procenjuju se povoljnije. Većina ispitanika svoje neposredno životno okruženje, lični životni standard i, ako su zaposleni, radno mesto smatra sigurnim. Međutim, i tu je osećaj sigurnosti tokom decenije znatno oslabio. Samo polovina građana ima poverenje u stabilne finansijske mogućnosti u starosti. U sigurnu budućnost svoje dece veruje samo 27 odsto Nemaca, otprilike upola manje nego pre deset godina.
Loše ocene za saveznu nemačku vladu
U takvoj situaciji Nemci su veoma nezadovoljni radom političara. Građani primećuju loše raspoloženje i nejedinstvo u koaliciji sastavljenoj od konzervativnih demohrišćanskih stranaka CDU/CSU i socijaldemokrata (SPD).
Čak 79 odsto ispitanika zabrinuto je zbog (ne)spremnosti vladajućih stranaka na kompromise i sumnja da će, s obzirom na političke razlike, moći da pronađu zajednička rešenja za goruća pitanja.
Prema proceni građana, vladajuća koalicija posle samo pola godine na vlasti ne stoji mnogo bolje od takozvane "semafor-koalicije" SPD-a, Zelenih i FDP-a, koja je propala pre godinu dana. Samo 22 odsto ispitanika u aktuelnom istraživanju smatra da vlada dobro obavlja svoj posao, a čak 76 odsto je manje ili nimalo zadovoljno.
Kad bi se izbori održali sledeće nedelje, CDU/CSU bi dobili 27 odsto glasova, SPD 14 odsto. To znači da sadašnja vladajuća koalicija u Nemačkoj više ne bi imala većinu u Bundestagu.
Delimično krajnje desna stranka Alternativa za Nemačku (AfD) ponovo bi, sa 26 odsto glasova, bila druga najjača snaga. Zeleni (12 odsto) i Levica (10 odsto) ostaju stabilni u poređenju s oktobarskom anketom. Nezavisno od trenutnih stranačkih preferencija, birački potencijal se smanjuje, samo kod AfD-a beleži se blagi rast: oko tri od deset birača sada načelno smatra tu stranku prihvatljivom za izbor.
(EUpravo zato.rs)