Vetropark Čibuk 2 uskoro kreće sa radom: Koji su izazovi industrije vetra?

"Kada se iz jednačine izbaci država, dosta će se unaprediti energetska tranzicija Srbije i struja će biti jeftinija"
Foto: Shutterstock

Početkom oktobra trebalo bi da krenu sa radom prve turbine vetroparka Čibuk 2, najavljeno je na konferenciji OIE SRBIJA 2025. koja se održava danas i sutra u Vrdniku.

Učesnici II panela, koji je okupio investitore vetroelektrana i proizvođače vetroturbina, poručili su da je vreme za vetar u Srbiji uzbudljivo i kompleksno, kao i da se Srbija suočava sa usporavanjem kad je reč o OIE projektima.

Panelisti su razgovarali o izazovima pred kojima se danas nalazi industrija vetra u Srbiji i svetu, preprekama koje usporavaju razvoj OIE projekata, korporativnim PPA ugovorima koje treba razvijati u Srbiji i regionu.

Kako do jeftinije struje?

Kai Rintala, generalni direktor Taaleri Energia, pohvalio je sprovođenje aukcija za tržišne premije u Srbiji, ali i naglasio da se ne treba oslanjati samo na državne aukcije ukoliko želimo da sprovedemo energetsku tranziciju, jer one same ne mogu zadovoljiti obim projekata koji treba izgraditi.

"Na severu smo uvek imali potpuno liberalizovano tržište struje, gde svi sklapaju komercijalne ugovore sa drugim partnerima na tržištu. Iako nas u Srbiji očekuju treće aukcije, fokus bi trebalo da bude na tome da tržište tako da industrijski potrošači u zemlji mogu da dođu do proizvođača obnovljive energije. Onda kada se iz jednačine izbaci država, dosta će se unaprediti energetska tranzicija Srbije i struja će biti jeftinija", ističe Rintala.

On je napomenuo da je od 13 zemalja u kojima je kompanija prisutna, najbrži proces izdavanja dozvola u Teksasu.

"Okružni sudija vam tamo pošalje pismo i kaže da ne treba nikakva dozvola, ali generalno, nije jednostavno nigde. U Norveškoj smo imali najveći politički rizik, pojavili su se retroaktivni porezi i uništili ulaganje, zato smo i diversifikovli naš portfolio u 13 zemalja. Rešenje je da nastavimo da radimo sa vlastima, udruženjima, kako bi se svi problemi rešavali", napominje Rintala.

Brus Džonson, direktor korporativnih finansija i trezora Masdara, primetio je da u Srbiji postoji više kapaciteta u pripremi od onoga što je cilj države - 3,5 GW do 2030. godine.

"Imamo fantastičan odnos sa Vladom. Bilo bi lepo, ali nije nužno, kada bi postojala harmonizacija propisa sa EU. Ta doslednost bi učinila dostupnost investicija u Srbiji direktnijim", napomenuo je.

Potencijal srpskog tržišta

Balkansko tržište je veoma važno za Nordex, proizvođača vetroturbina koji je za 40 godina instalirao više od 57 GW širom sveta, istakla je Anne-Catherine de Tourtier, potpredsednica kompanije za mediteranski region.

"Na balkanskom tržištu krenuli smo od Hrvatske, tamo smo lider na tržištu, zatim smo stigli u Srbiju, uskoro stižemo i u Crnu Goru, a verovatno ćemo 2026. opremiti i prvi vetropark u Bosni i Hercegovini. Srbija se suočava sa usporavanjem, kao i mnoge druge zemlje, ali prepreke postoje da bi mogle da budu prevaziđene. Evropa i dalje ima solidan regulatorni okvir. Važno je da se Srbija približi EU i kreira stabilnost za investitore. Kada je vreme između dobijanja građevinske dozvole i realizacije projekta predugo, to svara nestabilnost. U Srbiji je važno da imamo tu stabilnost", istakla je Anne-Catherine de Tourtier i zaključila: "Ovde smo da ostanemo, verujemo u srpsko tržište i potencijal balkanskih zemalja".

Miloš Colić, direktor kompanije New Energy Solutions koja je, po njegovim rečima, uključena u više od 80% svih vetroprojekata koji se trenutno pripremaju u Srbiji, ističe da je razvoj ovih projekata vrlo kompleksan proces.

"Neki investitori to razumeju, ali neki ne prepoznaju koliko su složeni ti projekti, pa imamo veliki raskorak između realnosti i isplaniranog", ističe Colić.

Petu godinu zaredom, konferencija u organizaciji Udruženja Obnovljivi izvori energije Srbije, okuplja donosioce odluka, predstavnike kompanija, investitora, banaka, akademske zajednice.

(OIE Srbija)