EU će, po svemu sudeći, izbeći smanjenje broja svojih diplomatskih predstavništava uprkos pritisku na budžet. Mreža predstavništava, koja je već u procesu reorganizacije, od velikog je značaja za manje države članice i evropske kompanije.
U osetljivim pregovorima o budžetu, administrativni aparat EU i sredstva namenjena delovanju širom sveta izdvajaju se kao oblasti u kojima bi moglo doći do najdubljih rezova. Međutim, mreža diplomatskih predstavništava već se reorganizuje, a male evropske države, kao i kompanije, u velikoj meri oslanjaju se na nju.
Evropske vlade vode naporne pregovore o narednom dugoročnom budžetu Unije, pri čemu se administrativni troškovi institucija EU u inostranstvu i globalni programi izdvajaju kao oblasti koje bi mogle najviše da budu pogođene. Ipak, male države bi mnogo izgubile ukoliko bi se globalna diplomatska mreža EU smanjila.
Koalicija takozvanih "štedljivih" zemalja, među kojima su Nemačka, Holandija i Švedska, zalaže se za smanjenje predloženog obima narednog Višegodišnjeg finansijskog okvira EU - budžeta za period od 2028. do 2034. godine, za nekoliko stotina milijardi evra.
Prema dosadašnjim pregovorima, među državama članicama postoji širok konsenzus o smanjenju izdvajanja za institucije EU, dok se očekuju i značajna smanjenja sredstava iz fonda 2Globalna Evropa" u odnosu na iznose koje je predložila Evropska komisija.
Ovi rezovi otvaraju mogućnost smanjenja mreže predstavništava EU širom sveta, što bi predstavljalo veliki problem za male države članice, navela su za Euronews četiri zvaničnika EU, pod uslovom da ostanu anonimni.
"Male države članice, koje imaju mali broj sopstvenih ambasada, u velikoj meri se oslanjaju na mrežu predstavništava EU", rekao je diplomata EU iz jedne od zainteresovanih manjih država članica, koji je govorio anonimno kako bi mogao otvoreno da govori o osetljivim pitanjima.
Globalna diplomatska mreža
Prema izveštaju Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) za 2025. godinu, diplomatska služba EU upravlja sa 145 delegacija i kancelarija, u kojima radi gotovo 6.000 ljudi, uz godišnji budžet od oko milijardu evra.
U predstavništvima ne rade samo službenici EEAS-a. Ona sarađuju i sa službama Evropske komisije zaduženim za međunarodna partnerstva, civilnu zaštitu i humanitarnu pomoć, dok u njima rade i diplomate koje su nacionalna ministarstva privremeno uputila na rad, kao i lokalno osoblje.
Zagovornici ove mreže ističu da su njeni troškovi relativno mali u odnosu na globalni domet koji omogućava manjim državama članicama EU da budu diplomatski prisutne u zemljama u kojima same nemaju ambasade ili druga predstavništva.
"Veći deo troškova predstavništava ne odnosi se na zaposlene, već na bezbednost i objekte. To je ujedno razlog zbog kojeg neke države članice ne mogu sebi da priušte sopstveno diplomatsko prisustvo na tim mestima", rekao je drugi zvaničnik EU za Euronews.
Prema njegovim rečima, ideja da bi naredni budžet mogao da podrazumeva smanjenje broja predstavništava, što je politički malo verovatno, proizlazi iz tekuće borbe za veći uticaj, u okviru koje Komisija nastoji da preuzme potpuniju kontrolu nad diplomatskom službom EU.
Tim pre što su predstavništva već obuhvaćena procesom "modernizacije".
Reforma koja je već u toku
Od 1. septembra predstavništva prolaze kroz reformu i modernizaciju, koja je već dovela do značajnog smanjenja broja administrativnih zaposlenih, što je izazvalo protivljenje nekoliko sindikata zaposlenih u institucijama EU.
Plan predviđa centralizaciju administrativnih poslova, upravljanja finansijama i ugovora u sedištu EU i regionalnim centrima koji nadziru grupe zemalja. Na primer, regionalni centar u Južnoj Africi pokriva i Bocvanu, Mauricijus, Madagaskar i Komore.
Lokalnim predstavništvima, s druge strane, ostaje manji, a u nekim slučajevima i minimalan broj diplomatskih predstavnika, čiji je zadatak da održavaju politički dijalog sa lokalnim vlastima, kompanijama i drugim relevantnim akterima.
"Rezultat je centralizacija moći i slabljenje predstavništava koja su u prošlosti, naročito kada bi ih vodio diplomata iz neke od velikih država članica, mogla da deluju mnogo nezavisnije od Brisela", rekao je treći zvaničnik EU.
Istovremeno, zvaničnici ukazuju na to da države članice koje imaju sopstvena diplomatska predstavništva često obavljaju poslove koji se preklapaju sa radom predstavništava EU, a njihovi pristupi nisu uvek usklađeni sa načinom na koji Brisel danas sarađuje sa državama van EU.
Od razvojne pomoći ka partnerstvima
Tokom prvog mandata Ursule fon der Lajen, Evropska komisija preimenovala je Generalni direktorat za međunarodnu saradnju i razvoj (DG DEVCO) u Generalni direktorat za međunarodna partnerstva (DG INTPA).
Promena je bila mnogo više od pukog preimenovanja: označila je potpunu promenu pristupa EU saradnji sa državama van Unije, od razvojne pomoći ka podršci evropskim kompanijama na velikim infrastrukturnim projektima u strateškim oblastima, poput kritičnih sirovina, povezivanja i energetike.
Na primer, australijska rudarska kompanija Viridis potpisala je pismo o namerama sa belgijskom hemijskom kompanijom Solvay o isporuci retkih zemalja iz Brazila, koje bi bile prerađivane u Solvayevoj fabrici u Francuskoj.
Drugim rečima, u skladu sa „geopolitičkim" pristupom Ursule fon der Lajen, Komisija je gotovo u potpunosti odustala od razvojnih projekata u korist inicijativa koje evropskim kompanijama pomažu da se u inostranstvu nadmeću sa konkurentima iz Kine i Sjedinjenih Američkih Država.
Prema rečima zvaničnika EU, kada su takvi projekti uspešni, oni omogućavaju evropskom privatnom sektoru da dobije ugovore čija je vrednost višestruko veća od samog doprinosa EU. Zbog toga je nekoliko evropskih kompanija počelo mnogo tesnije da sarađuje sa Evropskom komisijom.
U novom budžetu postoji i namera da se raspodela globalnih sredstava učini fleksibilnijom. Umesto da se sredstva unapred vezuju za pojedinačne zemlje, ona bi se određivala prema širim makroregionima, poput Latinske Amerike i Afrike. Na taj način EU bi mogla bolje da iskoristi prilike koje se pojave, poput komercijalnih ugovora ili trgovinskih sporazuma.
"Predstavništva su ključna za upravljanje projektima sa lokalnim partnerima; postoje određeni poslovi koji jednostavno ne mogu da se prebace u sedište", rekao je četvrti zvaničnik EU.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)