Izbori u Španiji: Da li Pedro Sančez gubi vlast, ko vodi u anketama i šta će biti presudno?

Španiju za nešto više od dve nedelje očekuju parlamentarni izbori koji bi mogli da donesu velike promene ovoj zemlji. Istraživanja javnog mnjenja trenutno daju prednost Narodnoj partiji (PP), dok se socijalisti bore da smanje zaostatak. Šta će biti od presudnog značaja? Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Pedro Sančez Foto: Shutterstock

Španija se priprema za vanredne parlamentarne izbore 29. novembra, koji bi mogli da označe kraj vlasti socijalističkog premijera Pedra Sančeza i otvore put konzervativnoj desnici, uz podršku krajnje desne stranke Voks (Vox). Istraživanja javnog mnjenja trenutno daju prednost Narodnoj partiji (PP), dok se socijalisti bore da smanje zaostatak. Ishod bi mogao da zavisi upravo od toga koliko će glasova osvojiti desnica i da li će uspeti da formira parlamentarnu većinu.

Izbori dolaze u trenutku ozbiljnih političkih i društvenih tenzija u zemlji.

Sančez je raspisao vanredno glasanje nakon što je njegova vlada pretrpela poraz u parlamentu, gde nisu usvojene dve hitne mere namenjene rešavanju stambene krize.

Premijer je odluku o raspisivanju izbora predstavio kao priliku da građani odluče u kom pravcu Španija treba da se kreće. Njegov cilj je da obnovi i ojača podršku progresivnim političkim snagama, ali predizborna trka za sada ne ide u prilog vladajućim socijalistima.

Desnica ispred socijalista, Voks treća politička snaga

Prema proseku 15 istraživanja javnog mnjenja objavljenih između 26. oktobra i 8. novembra, Narodna partija (PP) ima podršku od oko 31,2 odsto birača. Socijalistička radnička partija (PSOE), koju predvodi Sančez, nalazi se na drugom mestu sa 26,4 odsto, dok krajnje desni Voks ima oko 19,3 odsto podrške.

Na četvrtom mestu je levičarska koalicija Sumar sa približno 6,5 odsto.

Ovi podaci ukazuju na značajnu prednost desnog političkog bloka, ali i na činjenicu da nijedna stranka verovatno neće moći samostalno da obezbedi većinu u Kongresu poslanika, koji ima 350 mesta.

Upravo zato Voks postaje jedan od najvažnijih aktera izbora. Ukoliko se rezultati anketa potvrde na glasanju, saradnja Narodne partije i Voksa mogla bi da im obezbedi parlamentarnu većinu i omogući formiranje nove vlade.

Prema pojedinim projekcijama, PP bi mogla da osvoji oko 129 poslaničkih mesta, a Voks 61. Zajedno bi imali 190 mandata, što je više od 176 koliko je potrebno za apsolutnu većinu.

Lider Narodne partije Alberto Nunjez Feihoj poručuje da želi da formira vladu koju bi predvodila njegova stranka, ali je istovremeno naglasio da računa na parlamentarne dogovore sa Voksom.

Sančez računa na stambenu krizu kao glavnu temu kampanje

Jedan od ključnih razloga za raspisivanje vanrednih izbora jeste sve izraženija stambena kriza u Španiji.

Cene nekretnina i kirija postale su veliki problem za građane, posebno mlade i porodice sa nižim i srednjim primanjima. Nezadovoljstvo zbog otežanog pristupa stanovanju poslednjih meseci dovelo je i do masovnih protesta u više gradova.

Sančez je pokušao da problem reši hitnim merama koje su uključivale zaštitu od iseljenja, ograničavanje pojedinih kupovina nekretnina od strane investicionih fondova, kao i poreske olakšice i finansijsku pomoć.

Međutim, parlament je odbacio dva predložena paketa mera, nakon čega je premijer odlučio da skrati mandat vlade i raspiše izbore oko osam meseci pre planiranog roka.

Za socijaliste je stambeno pitanje prilika da kampanju usmere na socijalnu politiku i zaštitu životnog standarda, dok opozicija odgovornost za probleme u zemlji prebacuje na vladu.

Korupcija i migracije dodatno otežavaju položaj premijera

Pored stambene krize, Sančez se suočava i sa pritiskom zbog korupcionaških afera u koje su uključene osobe bliske njegovoj Socijalističkoj partiji, kao i zbog slučajeva koji su izazvali političke kontroverze u njegovom okruženju.

Dodatni problem predstavlja migrantska kriza u španskoj enklavi Seuta na severu Afrike, gde je tokom leta zabeležen veliki pritisak na granicu sa Marokom.

Sve to otežava održavanje parlamentarne podrške vladajućoj koaliciji, koja se i ranije suočavala sa problemima u obezbeđivanju većine za usvajanje zakona i budžetskih mera.

Sančez je na vlasti od 2018. godine, a uprkos političkim teškoćama, njegova vlada može da se pozove na povoljne ekonomske pokazatelje i rast zaposlenosti.

Premijer pokušava da izbore predstavi kao izbor između nastavka progresivne politike i dolaska desničarske koalicije koja bi mogla da promeni pravac zemlje.

Šta bi pobeda desnice značila za Španiju?

Ukoliko Narodna partija i Voks osvoje dovoljno mandata za formiranje vlade, Španija bi mogla da dobije novu političku konfiguraciju, sa konzervativcima na čelu izvršne vlasti i krajnjom desnicom kao važnim parlamentarnim partnerom.

Takav rasplet značio bi kraj Sančezove vlade i potencijalno značajnu promenu u pristupu pitanjima migracija, socijalne politike, stanovanja i odnosa prema evropskim političkim temama.

Ipak, zajednička većina ne znači nužno i jednostavno formiranje stabilne vlade. PP i Voks imaju različite političke prioritete, pa bi pregovori o uslovima saradnje mogli da budu jedan od najvećih izazova nakon izbora.

Sa druge strane, socijalisti se nadaju da će tokom kampanje uspeti da mobilišu birače nezadovoljne mogućnošću dolaska krajnje desnice na vlast i smanje prednost opozicije.

(EUpravo zato)