Pokrajinski izbori u Saksoniji-Anhaltu 6. septembra mogli bi da budu prekretnica za nemačku krajnju desnicu. Prema anketama, Alternativa za Nemačku (AfD) nalazi se na pragu osvajanja vlasti, a čovek koji bi u tom slučaju mogao da postane prvi premijer jedne nemačke pokrajine iz redova AfD-a jeste Ulrih Zigmund.
Izbori bi mogli da probiju takozvani "Brandmauer", odnosno političku barijeru koju su ostale velike nemačke stranke do sada postavljale prema AfD-u. Ukoliko stranka osvoji između 41 i 43 odsto glasova, a manje stranke ne pređu izborni prag, mogla bi da dobije i apsolutnu većinu mandata.
Radikalne najave
AfD veliki deo nemačke javnosti smatra krajnje desničarskom strankom, a njen ogranak u Saksoniji-Anhaltu nemačka Služba za zaštitu ustava označila je kao potvrđeno desno-ekstremističku organizaciju.
Kopredsednica AfD-a Alis Vajdel zalaže se za izlazak Nemačke iz evrozone i Šengena, kao i za znatno strožu migracionu politiku. Prema programu AfD-a za prvih 100 dana vlasti u pokrajini, predlažu se deportacije "od prvog minuta", proširenje pritvorskih centara za deportaciju i posebna odeljenja za decu migranata.
Program predviđa i uklanjanje duginih zastava iz škola, snažnije isticanje nemačkih nacionalnih simbola i formiranje parlamentarnog odbora za ispitivanje odluka donetih tokom pandemije koronavirusa.
Ko je Ulrih Zigmund?
Ulrih Zigmund rođen je 25. oktobra 1990. godine u Havelbergu. Po struci je trgovac u oblasti veleprodaje i spoljnotrgovinskog poslovanja, a završio je i studije poslovne psihologije i poslovne administracije.
U politiku je ušao 2008. kao član CDU-a, ali je 2014. prešao u AfD, između ostalog zbog neslaganja sa politikom prema evrozoni. Prvi put je izabran u parlament Saksonije-Anhalta 2016. godine, a mandat je obnovio 2021. Od 2022. jedan je od lidera poslaničke grupe AfD-a u pokrajinskom parlamentu.
Kao političkog uzora navodi Ota fon Bizmarka, čiji portret drži u kancelariji u Magdeburgu.
Kontroverzne izjave i sporni pozdrav
Zigmund je pažnju privukao i načinom na koji se obraća pristalicama. Na njegov uzvik "Sieg!" okupljeni odgovaraju "Mund!", što je igra reči zasnovana na njegovom prezimenu, ali podseća na nacistički pozdrav "Sieg Heil".
Kontroverze su izazvale i njegove izjave o Holokaustu. Na pitanje da li su zločini počinjeni tokom Holokausta najgori zločini u istoriji, odgovorio je da je takvo tumačenje "preterano i potpuno odvojeno od stvarnosti".
Veze sa krajnjom desnicom
Zigmund je u novembru 2023. učestvovao na sastanku u Potsdamu na kojem su bili političari AfD-a i predstavnici krajnje desnice, među njima i Austrijanac Martin Zelner iz Identitarnog pokreta.
Govorilo se o "remigraciji", konceptu krajnje desnice koji podrazumeva povratak velikog broja migranata u zemlje porekla.
Prema istraživanju portala Correctiv, Zigmund je tada govorio i o konkretnim planovima za Saksoniju-Anhalt, uključujući promene izgleda ulica i pritisak na restorane u vlasništvu stranaca. On je odbacio optužbe i rekao da nema nameru da "ilegalno deportuje ljude".
Zbog učešća na tom sastanku, 2024. godine smenjen je sa mesta predsednika jednog odbora u pokrajinskom parlamentu.
"Najopasniji čovek Nemačke"
Uprkos kritikama, Zigmund je izgradio veliku popularnost na društvenim mrežama. Na TikToku ima više od 700.000 pratilaca, a objavljuje kratke snimke o migracijama, bezbednosti i svakodnevnim problemima građana.
Magazin Spiegel ga je nedavno na naslovnoj strani nazvao "najopasnijim čovekom Nemačke". Zigmund je tu pažnju iskoristio za promociju, objavivši snimke na kojima potpisuje i deli primerke časopisa.
Šta bi pobeda AfD-a značila?
Ako AfD osvoji većinu u Saksoniji-Anhaltu, krajnja desnica bi prvi put od osnivanja Savezne Republike Nemačke 1949. godine preuzela vlast u jednoj saveznoj pokrajini.
Stručnjaci upozoravaju da bi AfD time dobio i politički uticaj nad policijom i bezbednosnim službama. To bi otvorilo pitanje razmene poverljivih podataka sa Berlinom i drugim pokrajinama, posebno zato što je upravo služba za zaštitu ustavnog poretka AfD u ovoj pokrajini označila kao desno-ekstremističku organizaciju.
Jerg Miler, bivši šef službe za zaštitu ustavnog poretka u Brandenburgu, ocenio je da bi takav scenario bio "najgori mogući" za nemačke bezbednosne službe. Pokrajinski ministar bi, prema njegovim rečima, mogao da ima pristup poverljivim dosijeima, uključujući podatke o doušnicima i informacijama koje službe prikupljaju o samom AfD-u.
(M.A./EUpravo zato/index.hr)