- EU razmatra posebne mape puta za Crnu Goru, Ukrajinu, Moldaviju i Albaniju, uz jasne rokove i korake ka završetku pregovora. To bi bio prvi put da najnapredniji kandidati dobiju garancije i okvir za članstvo ako sprovedu reforme.
- Kosovo, Severna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Turska i Srbija u ovoj fazi ne bi dobile takve planove, jer su u ranijoj fazi ili im je proces zastao. Komisija istovremeno priprema reviziju politike pre pristupanja i promene u funkcionisanju Unije.
Za Crnu Goru, Ukrajinu, Moldaviju i Albaniju razmatra se izrada posebnih "mapa puta", kao države smatraju se predvodnicima među kandidatima za članstvo u EU, ali se i dalje suočavaju sa sporim napretkom i nejasnim rokovima za formalni prijem.
Iako je delimično o tome već govorila Ursula fon der Lajen, u svom govoru o stanju Unije 2026, detalji nove politike za sada nisu poznati široj javnosti. Ipak, iz diplomatskih izvora u Briselu već su potvrđeni neki detalji o predloženim promenama.
"Proširenje ostaje geopolitički imperativ. Pristupanje, međutim, zahteva vreme", navodi se u nacrtu dokumenta u koji je POLITICO imao uvid.
"Zemlje kandidati moraju proći rigorozan proces zasnovan na zaslugama i sprovesti dalekosežne i trajne reforme. To vreme treba u potpunosti strateški iskoristiti kako bi se Unija pripremila za veći broj članica i produbila postepenu integraciju u oblastima od zajedničkog interesa."
U okviru te revizije, Ursula fon der Lajen i komesarka za proširenje Marta Kos predložiće promene u funkcionisanju Unije kako bi se obezbedile zaštitne mere koje bi sprečile nove članice da naruše ključne politike ili odustanu od svojih obaveza. Promene bi mogle da obuhvate vanredne klauzule i prelazne periode pre nego što se novim članicama u potpunosti dodele određena prava koja proizlaze iz članstva.
"Revizije politika pokazuju da Unija može prihvatiti veći broj članica kroz ciljane prilagodbe, uglavnom u okviru postojećeg Ugovora", navodi se u nacrtu, uz ocenu da osnovne odredbe EU ne moraju biti menjane kako bi se otklonile zabrinutosti u vezi sa proširenjem.
Mape bi trebalo preciznije da utvrde šta se očekuje od budućih članica
Iako Brisel već dugo podržava težnje ovih država ka članstvu, mape puta bi predstavljale prvi slučaj da im se pruže garancije da će, ukoliko nastave da sprovode ključne reforme, biti primljene u EU, kao i okvirni rokovi za završetak pregovora.
Mape puta trebalo bi preciznije da utvrde šta se očekuje od svake zemlje kandidata, rekao je jedan od zvaničnika, ali i da stvore obaveze za postojeće članice EU, čija je saglasnost neophodna da bi proces mogao da napreduje. Planovima bi takođe bili utvrđeni okvirni rokovi za završetak grupa reformi, poznatih kao pregovarački "klasteri", koji predstavljaju ključne etape na putu ka članstvu.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen obećala je u svom govoru o stanju Unije početkom septembra ciljanu podršku zemljama kandidatima "koje su ostvarile najveći napredak".
Međutim, druge zemlje kandidati koje se nalaze u ranijoj fazi procesa u ovoj fazi ne bi dobile mape puta, potvrdili su zvaničnici.
Portparol Evropske komisije potvrdio je da će nove mape puta "obezbediti put ka završetku pristupnih pregovora". Kako je naveo, one će utvrditi jasnu listu prioriteta, rokove i konkretne zadatke koji treba da pomognu najnaprednijim kandidatima da sprovedu neophodne reforme.
EU nastoji da ubrza proces proširenja i pruži zemljama kandidatima jasniji put ka članstvu, posebno zbog geopolitičkih pritisaka i opasnosti da dugotrajan proces pristupanja oslabi njihovu posvećenost EU. Istovremeno, Brisel radi na novoj politici "pre pristupanja", koja bi kroz postepenu integraciju, ekonomske koristi i učešće u zajedničkim projektima nagrađivala napredak kandidata.
Oprez među članicama EU
Vlade država članica oprezne su kada je reč o prijemu novih članica, od kojih neke imaju tek nekoliko decenija demokratskog upravljanja, nakon nazadovanja Mađarske u oblasti vladavine prava pod bivšim premijerom Viktorom Orbanom i njenog korišćenja prava veta za blokiranje ključnih politika, poput sankcija Rusiji i podrške Ukrajini.
Saglasnost postojećih članica mora biti jednoglasna kako bi zemlje kandidati mogle da napreduju kroz proces pristupanja EU.
Nacionalni lideri razmatraće kako i kojom brzinom nove članice mogu biti primljene u Uniju tokom dvodnevnog samita u Briselu od 15. oktobra. Evropska komisija će od njih zauzvrat tražiti političku podršku za ubrzavanje procesa. Evropski savet će održati "stratešku raspravu o proširenju i unutrašnjim reformama", kako se navodi u nacrtu dnevnog reda.
Kos je ranije ovog meseca rekla za POLITICO da se nada da će predložene promene, kao i razgovori sa liderima država članica, dovesti do "jeseni proširenja", nakon godina sporijeg napretka.
Fon der Lajen će ove nedelje otputovati na Zapadni Balkan, gde će razgovarati sa liderima Crne Gore, Albanije, Severne Makedonije i Kosova*, dok je poseta Srbiji i Bosni i Hercegovini, za sada, odložena.
(EUpravo zato.rs/Politico)